Zaštita od nametnika

[marinko beg]

Ako imaš crvenog pauka na drvetu to je znak da ga nisi dovoljno zalijevao. Crveni pauk voli topla i suha mjesta.

Razlog napada crvenog pauka je općenito visoka temperatura zraka koja se ne može smanjiti zalijevanjem, a i sam si napisao da hrasteve nije poželjno prskati po listovima jer vlaga može inicirati gljivična oboljenja kao pepelnica i sl.. (pogotovo za toplog vremena)

Fala ti boze da je Gal reagirao prije mene, ovako bi ispalo da opet ja napadam druge.
Zao mi je da moram reci ovo, ali bilo bi stvarno dobro da ne pisemo laicke gluposti. Da na ovo nitko ne reagira, jos bi se moglo dogoditi, da covjek posto je pocetnik pocne zalijevati svoj hrast ko lud, te da mu zbog prekomjerne vode drvo ne dozivi ni do ljeta.I sto onda???

M

[veljko]

Ako imaš crvenog pauka na drvetu to je znak da ga nisi dovoljno zalijevao. Crveni pauk voli topla i suha mjesta.

Razlog napada crvenog pauka je općenito visoka temperatura zraka koja se ne može smanjiti zalijevanjem, a i sam si napisao da hrasteve nije poželjno prskati po listovima jer vlaga može inicirati gljivična oboljenja kao pepelnica i sl.. (pogotovo za toplog vremena)
Dakle crveni pauk nije crvene boje već se prilagođava boji lista, a indicija napada su žučkaste ili srebrnaste pjege na listovima…a tretira se kod nas akaracidima kao Apollo 50 EC, Talastar 10 EC… i sl.  Najbolje odnesi list u malo bolju poljoapoteku pa buš dobil već kaj treba.

Da ne bude zabune, ono što je napisao Hrvoje je u pravilu točno, kao i ono što je napisao Gal. Ja bih još dodao da pepelnica i crvani pauk vole topla mjesta, da se crveni pauk može uništiti crvenim i bijelim uljem, ali ne mijenja boju, on može biti žučkast, smeđ, naranđast ili crven, veličine do 0,4 mm. Pepelnica je, kako je rekao gal, gljivična bolest, koja se pojavljuje na toplim ali vlažnim mjestima, teško se liječi i ostavlja na listu ružne tragove. Ako je biljka malo napadnuta, bolesne listove je najbolje ukloniti, ili isprati otopinom sapuna, ili pak zatražiti sprej protiv iste.
Sad, možda ima još neko nešto za dodati,...

[scorpion01]

Ne bojte se, nisam odmah počeo zaljevati kao lud... To sam prvo naučio da se ne smije. Od 3 hrasta koje imam 1 je napao crveni pauk a sva 3 su pokupila pepelnicu pošto se ona prenosi zrakom iliti sporama. To je najvjerovatnije zato što još nisam djecu preselio na balkon nego su mi još pored prozora u sobi, pa nije dovoljno dobar protok zraka. Upravo pripremam teren za selidbu. A što se tiče spidermana, njega sam najvjerovatnije dofurao zajedno sa hrastom iz šume. Nije definitivno u pitanju zaljevanje. Za crvenog pauka sam pročitao da siše sok iz stabiljke(ili tako nešto) nakon čega odpadaju listovi. Za pepelnicu ću dobiti bordošku juhu u subotu i rečeno mi je da to vrlo efektivno riješava stvar pošto je moja ajmo reći u početnom stadiju. Onaj jedan hrast koji je obolio, njega sam presadio u novu zemlju, a prije toga sam temeljito ali pažljivo oprao korjen. Ne znam da li će to što pomoći ali ne stignem sve to nabaviti u tako kratkom vremenu. Doma se sestra i mama već polagano bude da je taj moj hobi postao opsesija i da ćemo morati razgovarati... Buahaha...

[marinko beg]

Ako imaš crvenog pauka na drvetu to je znak da ga nisi dovoljno zalijevao.

Kako ovo uopce moze biti tocno??? Kako bi to lako bilo kad bi svi svoja drva dovoljno zalijevali, a da se cveni pauk nikad ne pojavljuje.
Crveni pauk se pojavljuje kod drva poput vise sorti quercusa, carpinus betulusa, picea abiesa itd,( inace obozava vinovu lozu i vocke) i nema veze ako se drvo manje ili vise zalijeva.On zna pustit jajasca koja prezime, da bi u proljece kad zatopli(april), poceo izlaz licinki iz jaja.Taj proces zna trajati mjesec dana.Cini stetu sisanjem listova i pogoduje mu niska vlaznost zraka, a ne slabo zalijevanje drva.

[hknezovi]

Nisam ni mislio da crveni pauk ima vezu sa vlažnosti zemlje u posudi već sa vlagom ispod posude. Neka provjeri šta mu se dešava po pukotinama stolarije i betona koje se nalaze ispod ili u blizini njegova drveta. U svakom slučaju drvo treba prenijeti na drugo mjesto, a što se tiče pepelnice HRAST LUŽNJAK voli prozračno i osunčano mjesto sa konstantno vlažnim nogama (pod time sam mislio da ga nije dovoljno zalijevao) jer ukoliko samo jedan od ta tri uvijeta nije ispunjen drvo oboli.

[helleborus]

Ne bojte se, nisam odmah počeo zaljevati kao lud... To sam prvo naučio da se ne smije. Od 3 hrasta koje imam 1 je napao crveni pauk a sva 3 su pokupila pepelnicu pošto se ona prenosi zrakom iliti sporama. To je najvjerovatnije zato što još nisam djecu preselio na balkon nego su mi još pored prozora u sobi, pa nije dovoljno dobar protok zraka. Upravo pripremam teren za selidbu. A što se tiče spidermana, njega sam najvjerovatnije dofurao zajedno sa hrastom iz šume. Nije definitivno u pitanju zaljevanje. Za crvenog pauka sam pročitao da siše sok iz stabiljke(ili tako nešto) nakon čega odpadaju listovi. Za pepelnicu ću dobiti bordošku juhu u subotu i rečeno mi je da to vrlo efektivno riješava stvar pošto je moja ajmo reći u početnom stadiju. Onaj jedan hrast koji je obolio, njega sam presadio u novu zemlju, a prije toga sam temeljito ali pažljivo oprao korjen. Ne znam da li će to što pomoći ali ne stignem sve to nabaviti u tako kratkom vremenu. Doma se sestra i mama već polagano bude da je taj moj hobi postao opsesija i da ćemo morati razgovarati... Buahaha...

Evo, ak nekom treba recept. Skinuto s neta.

BORDOŠKA JUHA


Bordoška juha jedan je od najstarijih fungicid za suzbijanje peronospore vinove loze (Plasmopara viticola), a dobila je ime po francuskom gradu Bordeaux. U njegovoj okolici je prvi put primijenjena u vinogradarstvu. Otkrio ju je francuski profesor botanike Millardet 1882. godine.

Kod pripreme i primjene Bordoške juhe bitna je pažljiva priprema i pravilna primjena kako ne bi došlo do neželjenih posljedica.

Bordoška juha priprema se miješanjem modre galice i vapna u određenom omjeru. Za pripremu 100 litara 1%-tne bordoške juhe potrebno je 1 kg modre galice i 1,2 - 1,3 kg gašenog vapna, odnosno 0,40 kg živog vapna ili 0,55 kg hidratiziranog vapna.
Premalo vapna uzrok je kiselosti bordoške juhe, što izaziva palež listova, a višak vapna smanjuje efikasnost na spore gljiva.

Najčešća pogreška vinogradara jeste dodavanje vapna bez vaganja, "od oka", obično previše, čime bordoška juha gubi na fungicidnom djelovanju.
Više, nikako ne znači, bolje.

Bordoška juha priprema se tako da se u drvenu ili plastičnu posudu stavi 50 l vode, odvaže 1 kg modre galice koju se stavi u platnenu ili jutenu vrećicu obično dan prije nego želimo obaviti zaštitu.
Platnena ili jutena vrećica objesi se preko nekog štapa u bačvu s pripremljenom vodom. Do jutra se modra galica otopi, a u vrećici ostaju nečistoće i krupni talog.
Zatim se druga bačva od 100 l napuni s 50 l vode i u nju otopi odvagana količina vapna preko gustog sita da bi se dobilo vapneno mlijeko. U tako pripremljeno vapneno mlijeko stavlja se otopljena modra galica uz stalno miješanje.

Provjera je li bordoška juha neutralne reakcije može se provesti crvenim lakmusovim papirom, koji kod pravilnog načina rada poplavi.
Lakmus papir može se kupiti u bolje opremljenim trgovinama kemijskim potrepštinama.

Pripremu bordoške juhe treba pravovremeno planirati jer stajanjem bordoška juha gubi na kvaliteti pa se preporučuje da se napravi toliko koliko će se u istom danu potrošiti.

Ako zbog kiše, kvara na prskalici ili bilo kojeg drugog razloga moramo prekinuti s prskanjem, juha neće izgubiti na kvaliteti i do 14 dana, ako joj dodamo 1 l prokuhanog mlijeka ili 10 dkg šećera na 100 l otopine.

Bordoška juha preventivni je fungicid i njezina upotreba preporučuje se u kasnijim tretiranjima, nakon cvatnje, odnosno u zadnjim tretiranjima, jer se teže ispire te ostaje dugo na organima vinove loze. Nanesena na bobice očvrščuje pokožicu bobica i smanjuje oštećenja od sive plijesni (Botrytis cinarea).

Najveći nedostatak bordoške juhe je što se ne preporučuje miješanje s insekticidima i akaricidima pa se jednim tretiranjem ne može zaštiti vinova loza od peronospore i grožđanog moljca, nego su potrebna dva zasebna tretiranja.

Napominjemo da se bordoška juha može miješati s močivim sumporom, čime se štiti loza od uzročnika pepelnice (Uncinula necator).

[gal]

Ja bi nadodao da je bordoška juha preventiva i nije baš ekološka jer truje zemlju teškim metalom i obično je preporuka tretirati jednom godišnje. Premba bonsaie ne jedemo ipak treba pripaziti na te stvari. Meni se osobno ne sviđa i to što ostavlja izrazito modre fleke gdje se osuši, a ima modernijih preparata koji su efikasniji i manje štetni....Osim togapogoditi koncentraciju za recimo 1 litru biti će vrlo teško. Bolje da se malo raspita u poljoapoteci.

[scorpion01]

Namjeravam djecu preseliti na balkon sljedeći tjedan. Pošto ne smiju biti direktno izloženi suncu namjeravam staviti nekakvu zaštitinu mrežicu. Da li se to može negdje kupiti ili ću to morati sam skrpati?

[istefano]

imas u ovim vecim centrima tipa pevec bauhaus , one mreze za komarce , ali nema razloga da ti ne budu na suncu osim ako ti je balkon na zapadnoj strani onda bi mogao imati problema ,ali opet samo s nekim prblematicnim biljkama poput acer palmatum ...

[scorpion01]

Balkon mi je na istočnoj strani, ali to su sve mlade sadnice... Mislim da ne bi bilo pametno da budu na direktnom suncu, pogotovo kada počne pržiti preko ljeta???

[istefano]

ma kakvi imas idelalan polozaj , ujutro ti je sunce koje jos uvijek nije jako i nakon 11h vec ti je hlad ...
ja nebih uopce postavljao , pa i u prirodi su mladice na suncu cijelog dana pa uspijevaju , kazem opet jedino ako nemas koju problematicnu vrstu , ali kako si na istoku i problematicne vrste bi ti bile zahvalne na suncu , nemas valjda sobno bilje koje trazi hlad...
pa cak i podosta sobnog bilja voli jutarnje sunce ,ali opet ne ono popdnevno koje ti i nemas ...
nemoj bacat pare bezveze kupi za tu lovu zemlje ili gnojivo ili zicu

[Andrija Zokić]

Nas specijalni izvjestitelj iz podrucja bolesti i zaraza Adrian Horvat, poslao nam je mail:

Crveni voćni pauk (Panonicus Ulmi), prezimljuje kao zimsko jaje u pukotinama kore. Ličinke prvog stadija se legu iz zimskih jaja u periodu cvatnje jabuka. Ovisno o vlazi zraka i temperaturama može imati i do 12 generacija godišnje, o tome koliko ljetnih jaja položi jedna ženka bolje da ne pričam. Pogoduje mu topla i vlažna sredina unutar krošnji. U razvojnom stadiju ima 5 faza. Zimsko jaje, ličinka prvog i drugog stadija, odrasla jedinka i ljetno jaje. Crveni pauk se ne prilagođava boji lista uvijek je crvenkasti - mužjaci oko 0,2 mm, ženke do 0,4 mm. Postoje i druge vrste štetnih grinja, koje su smeđkaste boje, žućkaste boje (koprivina grinja 0,3 - 0,6 mm) ali ima i korisnih grinja veličine 1 mm koje jedu crvene pauke za doručak. Najbolji su mi oni koji te smatraju za štetne i pitaju me s čime da ih prskaju.
Sredstva koja na njega djeluju su akaricidi. Uljna sredstva koja sadrže mineralna ulja djeluju samo na zimska jaja i to tako da spriječe disanje jajajšca u fazi predvaljenja kad ono javiše diše i tako ga ubije. No to radi mineralno ulje, a ne bakar iz ulja. Evo nekih koji su trenutno na tržištu. Apolo  i Nissorun djeluju samo i isključivo na zimska jaja u kasnoj fazi pred valjenje.

   1. MITAC 20  - djeljuje na ljetna jaja, ličinke i odrasle
   2. DEMITAN SC - djeljuje na ljetna jaja, ličinke i odrasle, po meni najbolji
   3. ORTUS 5SC - djeluje na ličinke 2 stadija i odrasli oblik
   4. VERTIMEC - djeluje na ličinke 2 stadija i odrasli oblik, ima i insekticidni učinak (na insekte, crv.pauk spada u grinje.)
   5. ENVIDOR - djeluje na ličinke 2 stadija i odrasli oblik, slabije na ljetna jaja.
   6. PIROX FLUID - između ostalog sadrži i Tetradifon kojidjeluje akaricidno ali samo na ljetna jaja  i ličinke prvog stadija.

Eto kupite krivi i u krivo vrijeme poprskate i nema razulutata (Pirox kad su svi veliki i odrasli, 14 dana po valjenju iz zimskih jaja.. Ortusom maknemo izvaljeno, ali smo ostavili ljetna jaja, pa će prskanje trebati ponoviti za desetak dana ..... prskajte ga sa jako puno vode, pretežno siše na donjoj strani listova uz glavne žile, no i to ovisi o biljnoj vrsti.
 
 
Pepelnica hrasta i ostalog : gljivično oboljenje (jabuke, loza, ruže, clematisi, hrastovi, krastavci, svaka vrsta ima svoju vrstu pepelnice) Peplnici za razvoj ne treba kap vode već samo toplo vrijeme optimum oko 20 - 25 °C i visoka zračna vlaga. Često prezimi unutar pupa (jabuka, hrast, ruža...) koji onda u proljeće kreće zaraženi bijeli, cijela mladica. Ovo se sprečava treiranjem sistemičnim erisificidima koji ulaze u biljku i štite je iznutra. Pred zatvaranje pupovova, krajem ljeta  pupovi trebaju biti zaštićeni iznutra prije nego se stvori ljuskasta ovojnica. Tijekom ljeta vjetar donosi nove spore koje vrše infekcije na površini listova. Kad uzgajamo za lijepi izgled drveća, trebamo pepelnicu raditi jako preventivno jer kad se pojavi - kurativa ide, ali šteta ostaje vidljiva.
 
Bordoškja juha nema veze sa pepelnicom, to je stari bakarni preparat koji se koristi za zimska tretiranja krastavosti kod jabuke i kruške, nekih bolesti pred kretanje kod trešnje i višnje, kao i kod loze protiv peronospore i phomopsisa tijekom čitave godine nekad, kad nije drugih sredstava bilo. Danas ako treba neko bakar, ima najfiniji i najbolji, a to je crveni NORDOX. Osim toga, većina ukrasnih biljaka nikako ne podnosi bakar u zelenoj fazi. Breskvi popalimo lišće sve u šest, popalili su i smreke, konike.
Sredstva protiv pepelnice zovu se erisificidi. Postoje kontaktni, koji djeluju izvana, kiša ih može oprati. Postoje sistemični koji djeluju iznutra nakon što ih biljka upije i fumiganti koji ostaju vani, a djeluju na bazi isparavanja. Trenutno moguće za kupiti:

   1. SUMPPORNI  (80 % S) - (Thiovit, Chromosul, Cossan, kalinosul...) najstariji kontaktnofumigantni, opasan kod visokih temperatura, preko 25 °C može malo i skuriti, dobar za kasno ljeto, kad je lišće očvrsnulo.
   2. KARATHANE - kontaktni koji smanjuje i napade grinja, oprez sa koncentracijom jer i malo jača zna neke vrste popaliti.
   3. BAYLETON - stariji sistemik dosta upotrebljavan u voćarstvu, cvjećarstvu i dendrologiji
   4. SYSTHANE - stariji sistemik koji se još upotrebljava u dendrologiji i cvjećarstvu i povrćarstvu
   5. ANVIL , ALVIN - stariji sistemik dosta upotrebljavan u cvjećarstvu i dendrologiji
   6. PUNCH - sistemik, jako dobar u voćarstvu i vinogradarstvu, za ostalo neznam
   7. TOPAS 100 -  sistemik, jako dobar u voćarstvu, za ostalo neznam
   8. CRYSTAL - novi sistemik, jako dobar, puno ga koristim u lozi, no mislim da bi bio i za dendrologiju.
   9. FALCON -  dobar sistemik novije genracije, koristio samo u lozi.
  10. TALENDO - najnoviji, nisam ga još koristio.

Iako nemam hrastove, na bazi voćarstva - preporučio bih obavezna tri - četiri tretiranja. Prvo u fazi otvaranja pupova sistemikom da se suzbije pepelnica prezimljena u pupu. Zatim naizmjenično dva tretiranja - kontaktni - sistemični  tijekom vegetacije za sprečavanje infekcija sporama koje odnekud donosi vjetar. Kad lisna površina očvrsne, kad više nema novog prirasta, gornju koncentraciju kojeg sistemika da nam se ne uvuče ponovno u pup za prezimljenje. Sva sredstva više manje djeluju na sve vrste pepelnica. Kad prvi puta koristimo neko sredstvo na nekoj biljnoj vrsti, a nije napisano da se za nju može koristiti -  treba uzeti nešto niže koncentracije od onih koje su napisane za slične vrste (napisano za jabuku, koristimo za hrast), pa polako dizati koncentracije i tražiti najefikasniju koncentraciju tijekom nastavka uzgoja. Ponekad se iznenadimo da neka vrsta može podnijetii do 3X jaču koncentraciju, a neka druga jedva polovičnu istog sredstva.
 
Sretno, Adrian

[DonQuijote]

Pepelnica se vratila u punoj snazi i napala i Grab i Javore. Baš jučer sam špricao.
Ako se ne počne liječiti odmah nije velika šteta jer lišće ionako uskoro opada, ali ako pepelnica uđe u pupove pripremljene za iduću sezonu onda biljka starta već zaražena pa štete ipak može biti, zato kažu da je dobro ipak liječiti i na jesen

[DonQuijote]

Pričao jučer sa jednim vinogradarom koji je špricao svoju lozu. Pitam ga nije li prerano prskati protiv pepelnice.
Nije, a pogotovo na našim drvima koja već imaju razvijeno lišće. Ako ste prošle godine imali jak napad pepelnice onda je sada pravi trenutak za prskanje nekim sistemičnim sredstvom, za mjesec dana se prskanje ponovi i pepelnice sasvim sigurno neće biti.
Ako pak, prošle godine pepelnice na drvima nije bilo, onda se može pričekati još nekih dva, tri tjedna.

[alan]

Ima li netko sliku kako izgleda pepelnica i pojavljuje li se uviše obika.Ima nešto na listovma koje mi nalikuje na pepelnicu,ali nisam siguran.Sivkasto bijele je boje,a primjetio sam da se više te "fleke" ne razvijaju .Nisam ničim tretirao.Može li se direktno po biljkama prskati nerazrijeđenim sredstvom ili je dobro to malo razvodniti.Slike nemogu trenutno stavit poradi tehničkih pitanja.Prošle godine sam imao i nekakve sitne crne pauke koje sam riješio biokilom,ali samo na mjesec dva.Na njemu piše da ima širok spektar djelovanja na raznu gamad.Molm savijet,preporuku ili nešto treće