OSNOVNE UPUTE ZA BONSAI POČETNIKE !!!

[Marija]

KADA ŠTO RADITI NA BONSAIMA - SEZONE VEGETACIJE I MIROVANJA

U hortikulturi godina se ne dijeli po godišnjim dobima, već se dijeli na dva dijela a to su:
1. sezona mirovanja
biljke miruju - ne rastu
2. sezona vegetacije
najlakše se prepoznaje tako što listopadne vrste započinju sa otvaranjem pupova, a listače i četinari s novim prirastom

Ako vam netko kaže "presađuje se na proljeće" pogledajmo što to znači.
Proljeće je od sredine ožujka do sredine lipnja. A vegetacijske sezone se smjenjuju negdje u travnju (ovisno o klimatskoj zoni!!!).... što znači prema dobivenom savjetu, da se može presaditi stablo prije kretanja vegetacije, ali isto tako i u punoj vegetaciji u 6. mjesecu, a to nije točno. Isto tako vegetacijska  sezona npr. u Dubrovniku počinje barem 20 dana prije nego u Krapini, pa to može dovesti do daljnjih komplikacija.

Osnovna orijentacija za sve radove oko bonsaija mora biti vegetacijska ili sezona mirovanja, i u tim terminima treba razgovarati, jer to vrijedi za sve uzgavivače, neovisno u kojoj se klimatskoj zoni nalaze.

Slijedi kalendar radova na bonsaima ...

[Marija]

SEZONA MIROVANJA

VAĐENJE STABALA IZ PRIRODE
- krajem sezone mirovanja u hladinijim klimatskim zonama (sve osim četinari)
- tijekom cijele sezone mirovanja u Dalmaciji (sve osim četinari)
- četinari - od polovice kolovoza do polovice rujna

PRESAĐIVANJE
- krajem sezone mirovanja, pred samo kretanje vegetacije

GENERALNO OREZIVANJE KROŠNJE I OBLIKOVANJE ŽICOM
- krajem sezone mirovanja ili nakon što prođe najhladini dio godine (mraz)
- u Dalmaciji može kroz cijelu sezonu mirovanja


SEZONA VEGETACIJE

OREZIVANJE NOVIH IZBOJAKA
- tijekom cijele sezone rasta

DEFOLIJACIJA
- za vrijeme najjačeg rasta usred sezone vegetacije (svibanj)

PRIHRANJIVANJE
- tijekom cijele sezone vegetacije tekućim kemijskim gnojivom, svakih 15 dana
- dva puta godišnje stavljanje paletiranog organskog gnojiva na zemlju u posudama
(na samom početku sezone vegetacije - ožujak i na jesen - krajem rujna)

[Marija]

BONSAI  kao umjetnički izraz

Prva asocijacija kada pomislite na bonsai je malo stabalce koje stane na dlan jedne ruke. Bonsai u prijevodu sa japanskog zaista znači stablo u posudi, ali ta definicija ne objašnjava suštinu bonsaija. Bonsai se nikako ne može dočarati uzimajući u obzir samo njegovu visinu kao jedinu značajku. Bonsai je vitalno, živo stabalce koje uzgajivač njeguje potrebnim hortikulturnim tehnikama, ali što je još važnije umjetničkim oblikovanjem uzdiže ga sa nivoa zanata u umjetnost. Bonsai stabalce u svakom svom dijelu -  krošnjom, karakterom i pokretom debla, površinskim korijenjem, starošću i sl. zrcali i daje impresiju velikog stabla te vrste u prirodi.
Prosječna najčešća visina bonsai stabalaca se kreće od 30-100cm iako postoje i veći i manji primjerci. Mlade i male sadnice posađene u karakteristične plitke bonsai posude se nikako ne mogu smatrati bonsaijem samo zbog svoje visine. Njima su potrebne godine i godine kako bi dobile na starosti i karakteru i kako bi im se oblikovala krošnja.
   Ne postoje zadani stilovi oblikovanja krošnje u koje se svako stabalce mora formirati. Činjenica je da su bonsai majstori prema obliku krošnje podijelili bonsai stabalca u određene stilove kao što su: pravilni uspravni stil – kod kojega je deblo potpuno ravno, nepravilni uspravni -  kod kojega je stablo zakrivljeno u obliku slova „s“, nagnuti stil – sa nagnutim deblom u jednu stranu, pa zatim vjetrom šibani stil gdje stablo svojim karakteristikama odaje dojam stabalca neprekidno izloženog jakom vjetru i dr.
Ali ova podjela postoji samo kako bi učenicima bonsaija olakšala snalaženje i učenje, to nikako nisu šablone koje doslovno treba primjenjivati. Odgovor zašto je to tako je veoma jednostavan – ne postoje dva ista stabla u prirodi, postoje samo stabla sa sličnom formom. Kreacije prirode su jedinstvene. Pri estetskom oblikovanju potrebno je voditi računa o karakteristikama biljne vrste na kojoj radimo.  Ukoliko bi se bukvalno pridržavali šablona /stilova bonsai kao hortikulturnu umjetnost bi degradirali u zanat – u čistu tehniku.