O supstratu, zalijevanju i prihrani
Nedavno se u sklopu foruma Njemačkog bonsai kluba razvila diskusija o gore navedenoj temi i u određenom trenutku bio sam gotovo prisiljen dati svoje sažeto mišljenje. Original je na Njemačkom jeziku. Ispričavam se, no možda ćemo ga uskoro prevesti.
Supstrat, zalijevanje i gnojenje ne možemo promatrati izolirano. Sve to je povezano i osim toga u igru još dolazi biljka (drvo): zimzeleno, listopadno, mlado, staro, tek presađeno, tek izvađeno itd. Osim toga tu su i životne navike i uvjeti uzgajivača bonsaia.
Dakle – nema jasnog odgovora?
Ima! No treba sve točno pročitati i SVE slijediti tj. uraditi. Ako se bilo koji od ovih savjeta primjeni izolirano, to će vjerojatno dovesti do katastrofe.
1)Sve što o tim temama piše u velikoj većini bonsai knjiga treba bez izuzetka zaboraviti. To je sada sasvim novi svijet (nova priča). Čak i ako su prijašnje metode funkcionirale, u kombinaciji sa novima bit će pogrešne ako ne i pogubne za drvo.
2) Supstrat Supstrat mora imati granule otprilike iste veličine, mora dobro primati i otpuštati vodu, supstrat ne smije sadržavati zemlju, ne smije se lagano drobiti, mora biti jeftin, mora biti lagan u suhom stanju zbog lakšeg prenošenja većih drveća.
Dakle, u obzir dolaze: vulkanski šljunak, drobljena ekspandirana glina, zeolit, tvrda akadama, stiroporne kuglice (nije šala!) ili neki drugi supstrati koji se mogu naći na tržištu pod uvjetom da zadovoljavaju gore navedene uvjete.
Normalna Akadama nije najbolja jer se drobi, pogotovo pod djelovanjem mraza i nakon toga stvara opasni nepropusni sloj.
Ne treba koristiti: bilo koju vrstu zemlje za cvijeće, kompost, kamenje, sitne kamenčiće, pijesak i slično. Naravno da neko drvo može živjeti i u pijesku, ali to uopće nije optimalno.
Sve navedene supstrate možete sami po potrebi miješati. Svi se nakon presađivanja mogu, bez razmišljanja, ponovno upotrijebiti. Postoje bezbrojni “idealni supstrati”. Prema mom mišljenju potpuno je svejedno sto se od navedenog uzme i u kakvoj mješavini (omjeru).
3) Dodatak supstratuU modernim supstratima nema tragova zemlje, dakle oni su “mrtvi”. Osim toga isušuju se vrlo brzo i zbog toga je potrebno i po nekoliko zalijevanja tokom vrućih dana. Kod mene se dobrom pokazala mješavina: grubi treset poznat pod imenom bijeli treset. Ima ga u svakom vrtnom centru. Ponekad se zove i treset za gnojidbu (transport gnojiva željeznicom je jeftinije nego transport zemlje). NE uzimati crni, brašnasti treset. U Americi je treset izuzetno teško naći. Zato oni uzimaju sitno sjeckanu koru drveta. I to se može koristiti isto kao i kokosova vlakna ili Boncooco. Ja uzimam 15-20% toga. Dakle, 80% bilo kojeg modernog supstrata i 20% bijelog treseta. Za borove, masline i slično drveće uzimam još manje treseta. Kod jako malih drveća uzimam isto manje treseta. Ti organski sastojci supstrata služe za bolje spremanje vode i poboljšavaju životne uvjete u supstratu. Treset navodno sadrži i neke hormone koji koriste i supstratu i biljci. Ti organski sastojci se raspadaju za 2 do 5 godina. Zato ih treba pažljivo primjenjivati. Upitna je i ponovna upotreba supstrata koji sadrže treset nakon presađivanja.
4) ZalijevanjeOd kraja ožujka zalijevam svaki dan, svejedno da li je supstrat u posudi suh ili nije. Ne zalijevam samo ako zaista padne puno kiše. Ako je vruće ili jak vjetar, odnosno kombinacija navedenog, mora se zalijevati dva do čak tri puta na dan. Vrlo mala drva treba ionako zalijevati najmanje 2 puta dnevno. Zalijevam SVA drva, nema individualnog zalijevanja. Svaki početnik može zalijevati, treba samo sve dobro namočiti. Potpuno je svejedno koju vodu koristite. Vodovodna voda je jako dobra. Za sve biljke. Ja imam vodovodnu vodu tvrdoće 23 stupnja po Njemačkoj ljestvici i koristim je za SVO drveće. Za skupe javore, čak i za azaleje. Zalijevam sa debelim vrtnim crijevom i prilično širokim mlazom. Ne zalijevam pojedinačna drva nego cijele površine, kao kod zalijevanja vrta. Kada zalijevate, onda to činite agresivno. To znači da treba SVE dobro namočiti, cijelo drvo od gore pa do dolje. Voda mora istjecati iz svih rupa na posudi.
Sa modernim supstratima je gotovo nemoguće previše zalijevati drvo. Premalo zalijevanja je daleko opasnije. Mnogi bonsai uvenu u modernim supstratima jer se zalijevaju prema klasičnim metodama - znači malo.
5) GnojenjeSa modernim supstratima gnojenje više uopće nije neka tajna. Svako gnojivo koje se koristi za biljke je dobro, kemijsko ili organsko. Svako gnojivo treba imati relativno veliki postotak dušika. Samo sa dušikom biljke mogu rasti.
Ja koristim tekuće gnojivo koje svakog proljeća kupujem u Aldi-u. Koristim i suho gnojivo koje kupujem u kartonima. Dva puta godišnje bacim i pola šake suhog kokošjeg gnojiva na supstrat. Koliko gnojiti? DALEKO VIŠE NEGO STE IKADA SANJALI! Ja gnojim i do 60 puta (šezdeset puta !) više nego većina ostalih bonsaista. Svakih 10 dana uzmem kantu od 10 litara i u to stavim TRI puna čepa tekućeg gnojiva (jedan čep je preporučen!). Sa tom vodom zalijem sve drveće. Svejedno da li je zimzeleno, listopadno, malo, veliko, upravo presađeno ili ne. Znači od kraja ožujka do početka listopada je otprilike 200 dana, dakle oko 20 gnojenja. Većina bonsaista gnoji 2-3 puta godišnje u malim dozama jer su to tako naučili. Ako je dakle preporučen jedan čep gnojiva na 10l vode, oni uzmu pola. Ja uzimam TRI. Ostali bonsaisti gnoje dakle sa 2-3 čepa gnojiva godišnje, ja gnojim sa 20x3=60 čepova. To je dakle 20 do 60 puta više. Uz to dolazi još i jako kokošje gnojivo. Kojekakvi azijski “kolačići” (Düngekuchen) i sl. su po mom mišljenju potpuno nepotrebni i zapravo prevaziđeni. Kome to pričinjava zadovoljstvo, može ih koristiti. Oni zasigurno nisu štetni. Biogold je bio razvijen za korištenje sa Akadamom, znači sa modernim supstratom. Znači možete ga isto koristiti bez bojazni. I ja ga rado koristim - ako mi ga netko pokloni. Zdrobim ga i posipam po površini supstrata. Nakon prvog zalijevanja Biogold već postaje gotovo nevidljiv.
Taloženje i nakupljanje soli u modernim supstratima gotovo da je nemoguće jer se višak soli ispire agresivnim zalijevanjem. Kod mene to funkcionira čak i sa azalejama. Zbog svega toga bez razmišljanja ponovno koristim već upotrjebljeni supstrat.
Još jednom: SVE ILI NIŠTA. Tko agresivno zalijeva i gnoji a koristi klasične supstrate tj. zemlju – taj će sigurno ubiti svoje drveće. Tko koristi moderne supstrate, ali i dalje jako pažljivo tj. slabo zalijeva i gnoji – taj će isto ubiti svoje drveće.
To je sve. Sada može svatko napisati svoje mišljenje o toj temi. Meni je to svejedno i u budućnosti ću sve rijeđe započeti rasprave o toj temi. Tko mi ne vjeruje neka pogleda moju galeriju ili neka pita ljude koji su bili kod mene i vidjeli moj vrt.
Ja to sve nisam jednostavno izmislio. To je moderno vrtlarstvo primijenjeno na bonsaie. No u ovom obliku je to ipak za većinu čitatelja novo i čini se gotovo nevjerojatno. Doduše radi se o prilično starim tehnikama koje se vrlo uspješno primjenjuju u vrtlarstvu već desetljećima, a u uzgoju bonsaia otprilike desetak godina.
Tekst preuzet sa - > About substrate, watering and feeding by: Walter Pall
Preveo: Angel