Bonsai & ZEN

[Andrija Zokić]

Ako netko nešto zna o spoju bonsaija i zena volio bih da mi malo pojasni. Koliko ja znam, bonsai i zen ne nastaju u isto vrijeme pa me zanima kako su im se putovi i zbog čega susreli. Na netu nisam baš nešto posebno puno našao o tome a ni u knjigama koje ja imam. Nešto je izašlo u "Bonsai focusu", ali ne mnogo.
Sandev, spominjao si da si o tome čitao u različitim knjigama?

[zen]

Probat ću napisati koju riječ glede bonsaia i zena. Budizam je u Japan stigao u šestom stoljeću iz Kine preko Koreje, a tek poslije zbog izravnog utjecaja iz Kine, Japan je upoznao zen u formi chan budizma. Prvo sigurno evidentiranje bonsaia u povjesti Japana datira iz 1195.god., kada je nastao oslikani svitak Saigyo Monogatari Emaki. Svitak je posvećen životu Saigyoa, koji je bio redovnik i član višeg staleža. Minijaturno stabalce naslikano je na svitku, a uz to je na svitku i opisano da je ovaj redovnik podrazumjevao svoj hobi statusnim simbolom. S obzirom da je zen imao jak utjecaj na život, slikarstvo, književnost, arhitekturu, dekorativnim umjetnostima, hortikulturi kroz dugu povijest Japana nije teško zaključiti da je došlo do povezanosti i zena s bonsaiem.

[Sandev]

To je prilično ogromna tema. Kada su se susreli zen i bonsai? Onoga trena kada su Japanci počeli razvijati zanimanje  za bonsai kao originalno kinesku umjetnost (možda čak u korijenima i Indijsku iako nisam baš uvjeren). Mnoge stvari koje su iz Kine dolazile u Japan, putom svile, trgovačkim putevima i preko kineskih budističkih redovnika koji su i donijeli zen u Japan u formi kineskog Chan-a, bile su u Japanu silno popularane...moderne...kineske stvari imale su ekskluzivu uvozne ideje ili uvoznog artikla i visoko društvo spremno ih je prihvaćalo kao nešto lijepo, poželjno i moderno. Kako Japanci, koliko god geografski bili bliski kinezima, imaju sasvim drukčiji pristup i pojam estetici, asimilirajući Chan dodali su mu i sebi svojstvenu filozofsko-estetsku nadgradnju, onaj specifičan japanski pečat. Zajedno s chanom, to jest sada već zenom, evoluirao je i bonsai, uvezen iz kine kao "pensai". Slijedeća bitna stavka jest ta da, jednako kako bi bilo nemoguće pokušati shvatiti bilo što o npr. srednjovjekovnom slikarstvu europe  bez iole nekakvog poznavanja kršćanskog naslijeđa, tako je i podjednako teško razumjeti bonsai bez barem osnovnih pojmova o zen-budizmu. Sve, ali doslovno sve do jedne japanske umjetnosti, toliko su prožete duhom zen.budizma da će vjerojatno potpuno neupućenom čovjeku štošta tu izgledati nejasno. Od "drugih" japanskih vještina koje tu spominjem, svakako mislim na  kaligrafiju, drvoreze, no dramu, bunraku, ikebanu, haiku, vrtnu arhitekturu, čajnu ceremoniju ...itd itd. Sve te umjetnosti imaju potpuno isti zajednički nazivnik...zen. Od osnovnih do naprednih principa dizajna i poimanja estetike, pojmova sabi i wabi, asimetrije, nesavršenosti, praznine, pa načina izlaganja i prezentacije, do pristupa radu i samome objektu-bonsaiju-gdje čovjek koji radi postaje bonsai-kontemplativno se predajući objektu svoga rada. Tada je rad na bonsaiju istovjetan meditaciji i budističkom transcendentiranju svijeta i događanja. Cijela stvar ne može imati jače veze sa zenom nego što ima. Da ne duljim, i ovako je već previše. Nadam se da sam te bar zainteresirao. Ne spominje se direktno u budističkoj ili zen-budističkoj literaturi bonsai, ali čitajući zen-budistička djela ili čitajući i knjige o drugim japanskim umjetnostima, čitajući, na primjer haiku, iako ne izrijekom, bonsai ćete pronaći svugdje, u svakome retku takvoga teksta.

[Mario]

Moj jedini dodir sa zenom je preko ove knjige...
Knjiga o čaju
... koju sam nekoliko puta pročitao zbog moje sklonosti čaju i uživanju u ispijanju čaja.

Na linku je i kratak predgovor gdje se vidi što vas čeka u knjizi, no meni je knjiga rekla puno više, a nadam se da će svakom čitaocu otkriti neku drugu dimenziju.
Preporučam !

[Sandev]

Knjiga o čaju od Kakuzoa Okakure je jedna od obaveznih za čitati.
Sjajna knjiga

[Marija]

... a Vladimir Devide    ... ova knjiga sadrži jako zanimljiv dio o zenu

http://www.superknjizara.hr/index.php?page=knjiga&id_knjiga=18719

http://www.skolska.com.hr/hrv/page.asp?cID=divot&item=061596&act=more

[Mario]

... a Vladimir Devide 


Superknjižara - Vladimir Devide: Japan

Vrlo dobar interview
Vladimir Devide - matematičar opčinjen Japanom; NACIONAL

nisam do sada čuo za ovog gospodina

[DonQuijote]

Gospodin je čak oženio Japanku, a smatraju ga najboljim hrvatskim haiku pjesnikom

[Sandev]

Profesor Devide je nevjerojatan čovjek, živuća ikona i hodajući mudrac, fenomenalan duh i briljantan pronicljiv um. Moj dragi poznanik i prijatelj, više puta smo se družili, šetali zajedno, otvarao je naše bonsai prezentacije, pozivao sam ga na izložbe, primio me u svoj stan što mi je bila izuzetna čast. Imam doma sve njegove knjige i silno ga cijenim i volim.

[Sandev]

Gospodin je čak oženio Japanku, a smatraju ga najboljim hrvatskim haiku pjesnikom

I općenito, najvećim hrvatskim japanologom (možda i jedinim). Odlikovan je Japanskim Carskim odlikovanjem za posebne zasluge (valjda za širenje japanske kulture ili što već....ne znam)

[Andrija Zokić]

  ... svima

[Andrija Zokić]

Ovaj zen je zaista zanimljiv 

-------------------------------------------------------

Zen učitelj je živio vrlo jednostavnim životom u maloj kolibi podno planine. Jedne večeri, dok je bio odsutan, lopov se ušulja u kolibu i shvati da u njoj nema ničega i da ne može ništa ukrasti.

U taj trenutak vrati se Zen učitelj i ugleda ga. "Prošao si dalek put da bi me vidio", kaže on lopovu, "i ne bi se trebao vratiti praznih ruku. Molim te, uzmi moju odjeću kao dar."

Lopov je bio zbunjen, ali mu uzme odjeću i pobježe. Učitelj ostane sam pa sjedne gol gledajući mjesec.
"Jadan čovjek", pomisli on, "Da sam mu barem mogao dati ovaj predivan Mjesec".

[Andrija Zokić]

Malo sam proučavao u zadnje vrijeme knjige o zenu. Blesav (u pozitivnom smislu) mi je ovaj odnos između učenika i majstora. Mislim da je nešto slično i između bonsai majstora i učenika. Pall je govorio da u Japanu majstori inzistiraju kod učenika da im je on jedini. Pall je govorio da njegovi učenici mogu imati majstora koliko žele. Meni je nekako logičniji ovaj japanski pristup gdje te samo jedan majstor vodi. Čitam baš Carlosa Castanedu (preporučam onima koje zanima spoj biljaka sa spiritualnošću ) gdje učitelj (indijanac iz plemena Jaki) isto inzistira kod učenika da mu je ovaj jedini učitelj i da dalje nema što tražiti.
Ako je majstor pravi, onda zaista ne vidim zašto ne bi doveo učenika do cilja sam, ako ne uspije, onda mi se čini da je problem ili u majstoru ili u učeniku. Jel tako ili ...?

[Aleksa]

Malo sam proučavao u zadnje vrijeme knjige o zenu. Blesav mi je ovaj odnos između učenika i majstora. Mislim da je nešto slično i između bonsai majstora i učenika. Pall je govorio da u Japanu majstori inzistiraju kod učenika da im je on jedini. Pall je govorio da njegovi učenici mogu imati majstora koliko žele. Meni je nekako logičniji ovaj japanski pristup gdje te samo jedan majstor vodi. Čitam baš Carlosa Castanedu (preporučam onima koje zanima spoj biljaka sa spiritualnošću ) gdje učitelj (indijanac iz plemena Jaki) isto inzistira kod učenika da mu je ovaj jedini učitelj i da dalje nema što tražiti.
Ako je majstor pravi, onda zaista ne vidim zašto ne bi doveo učenika do cilja sam, ako ne uspije, onda mi se čini da je problem ili u majstoru ili u učeniku. Jel tako ili ...?

I na Tibetu se insistira na samo jednog i jedinog ucitelja, ne u bonsaiju nego u religiji, prosvjetljenju! Ucitelj u istocnjackim kulturama ima jako vaznu ulogu. 

[Andrija Zokić]

I na Tibetu se insistira na samo jednog i jedinog ucitelja, ne u bonsaiju nego u religiji, prosvjetljenju! Ucitelj u istocnjackim kulturama ima jako vaznu ulogu. 

Pa da. Možda se i oko bonsai majstora previše mistificira. Pa nije izrada bonsaija traganje za prosvjetljenjem (ili je bar isto onoliko koliko jedenje ručka). I nogometaš promjeni mnogo trenera u životu pa mu to ne smeta da postane dobar nogometaš. Možda je ta priča o jednom bonsai učitelju učiteljski ego.
Mi u Hrvatskoj smo ionako osuđeni da učimo samo od prirode, jedni od drugih i pokojeg majstora koji protutnji kroz lijepu našu.