Sve o prihrani / gnojivima

[zen]

Nisam želio započeti novu temu pa ću se samo nadovezati na već postojeću! U svrhu malog istraživačkog projekta bi vas molio da odgovorite na slijedeća pitanja:
1. koju vrstu supstrata koristite i u kojim omjerima
2. veličina granulacije (ukoliko prosijavate)
3. koju vrstu gnojiva koristite (organsko ili anorgansko)
4. učestalost i način (fertirgacija ili folijarno) aplikacije gnojiva
5. i ono najvažnije, kvaliteta novih izboja (boja lista, dužina internodija, količina zelene mase)

Hvala svima na odgovorima!

[jurica]

Nisam želio započeti novu temu pa ću se samo nadovezati na već postojeću! U svrhu malog istraživačkog projekta bi vas molio da odgovorite na slijedeća pitanja:
1. koju vrstu supstrata koristite i u kojim omjerima
2. veličina granulacije (ukoliko prosijavate)
3. koju vrstu gnojiva koristite (organsko ili anorgansko)
4. učestalost i način (fertirgacija ili folijarno) aplikacije gnojiva
5. i ono najvažnije, kvaliteta novih izboja (boja lista, dužina internodija, količina zelene mase)

Hvala svima na odgovorima!

1. 70% LECA ili Pomice + 30% Bijeli treset
2. 2-4mm
3. jedno i drugo (čikenšit , KAN , Kristalon)
4. svakih 15 dana - fertigacija
5. drva zdrava i luduju za koji dan drugo prikraćivanje internodija na Orijentalisima i Javorima , Borovi podivljali od kada koristim Kritalon (povratnih pupova i previše ali stvarno previše)

[Radovan]

1.70-80% floreopor,20-30 % bjeli treset.
2.granulacije su od 2 pa do 10 mm
3.jedno i drugo kao Jurica-čikenšit,Drin,Hascon,Plantela
4.oko 10 puta kroz sezonu rasta
5.drvca zdrava i dobro napreduju,internodiji na drvcima u treningu duži a na starijim bonsaima kraći.Do sada sam sva drvca već jednom povratno skratio.

[zen]

Jurice hvala, nadam se da će i drugi iznijeti svoja iskustva. Supstrat kao i količina gnojiva  mi se čine odlični za brzi rast, pretpostavljam da su na drvima i duži internodiji, što je izvrsno za drvca koja se oporavljaju od vađenja iz prirode. Što je sa drvcima koja su dosegla kakvu-takvu zrelost, hoće li biti i dalje u takvoj mješavini supstrata i pod istim režimom gnojidbe ili ćeš nešto mijenjati?

[zen]

Zahvaljujem i Radovanu koji je u međuvremenu odgovorio.

[Marija]

idealan 

[Radovan]

Starija drvca mogu biti u istoj mješavini,samo se slabije prihranjuju i duži je period presađivanja.Zaljevanje,zaštita,kontrola,prikraćivanje ostaje i dalje,samo nema više toliko posla jer prirast nije toliko jak i internodiji su sve kraći.Kod starijih drvca stvori se nekakav balans gdje više niti jedna grana ne stvara duže internodije,hrana se ravnomjernije usmjerava po cijelom stablu.Naravno kod toga se podrazumjeva da je drvce godinama prije toga bilo svake godine dobro povratno orezano i da su grane već formirane.

[zen]

Znači da starija drvca stavljaš na restrikciju kako bi ograničio intezivni rast?  Zar tako biljke ne oskudjevaju u određenim makro i maikro elementima? Radovane koliko često u vegetaciskoj fazi zalijevaš i  koje si  najčešće biljne bolesti  imao u  proteklih par godina?

[Radovan]

Ne radi se tu o nekakvoj jakoj restrikciji.Starija drvca normalno prihranjujem i dalje dok drvca u fazi razvoja možda malo veće količine i nekoliko puta više kroz godinu.Eventualne nedostatke nadoknadim folijarno sa Drinom i pred jesen sa Hasconom-on nema dušika.Zaljevanje jednom na dan a kad je jako vruće onda je potrebno i dva puta na dan.Ujutro i navečer.Od bolesti sam najviše imao pepelnicu na hrastovima,jabuci i malo na javorima.Ožegotine na rubovima listova što od sunca a nešto valjda i od djela gnojiva što ostaje na dnu posude.To smo konsatirali Gal i ja kad smo razgovarali u Ludbregu.Bilo je nešto malo uši,crvenog pauka i gusjenica na boru i eonimusima.Ali sve u svemu kroz 20 godina ništa katastrofalno i pogibeljno za drvca.

[zen]

Nije mi jasna ožegotina na rubovima lista, jer ako koristiš peletirano organsko gnojivo i zaljevaš do dvaputa kadaje jako vruće nebi trebalo biti taloženja mineralnih soli na dnu posude. U svakom slučaju Radovane puno ti hvala što mi daješ korisne podatke 
Jurica je napomenuo od kad je počeo koristiti vodotopivo gnojivo Kristalon biljke su mu počele divljati što ukazuje na bolje usvajanje hraniva, što ima logike, jer da bi biljke usvojile hraniva (N:P:K + Mikro elemente) iz organskog gnojiva bi trebale imati "živi" supstrat. Supstrat je manje ili više sterilan bez žive organske tvari (mikroorganizama). Još ako se tu uključi tretman fungicidom bar jedanput godišnje kao prevencija i ono malo korisnih mikrooganizama netane. 
Šteta što se ne uključuju i drugi članovi foruma jer je premalo podataka za napraviti kvalitetan zaključak.
Još jednom se zahvaljujem Jurici i Radovanu.

[Radovan]

Ne mora značiti da je od taloženja mineralnih soli.Moguće je da su i ožegotine.Na vrelom suncu i pri visokim temperaturama dovoljno je i da malo zakasniš sa zalijevanjem.Tada stradaju rubovi lista koji najprije ostaju bez vode.Ove godine još nema toga.Jedino na jednom grabu koji je u vrlo maloj posudi.Dio listića na vrhu je stradao po rubovima jer sam ga valjda zaboravio zalijati.Ostali su se normalno digli.Dio lista je čak zeleni a dio suhi.Tako da zaključujem da su to ožegotine od sunca-nepravovremeno zalijevanje.Da i tih ožegotina nije bilo na svim vrstama,večinom na grabovima i malo poljskim javorima.

[LONICERA]

Zanima me dali netko ima iskustva s preparatom Ekstrasol. Naime dobila sam preporuku tretiranja s Ekstrasol-om uz tretman fungicidom. Djeluje kao biostimulator i biofungicid ( na bazi je bakterije bacillus suptilis) preporučuje se za sve bilje a posebno za povrće ( navodno povećava prinos, poboljšava strukturu tla, smanjuje upotrebu gnojiva i sredstava za zaštitu od bolesti...nema karencu).
Evo i jedan link http://agrobiology.ru/3-2012petrov-eng.html
Koje je vaše mišljenje?

[zen]

Lonicera jesi nabavila ili namjeravaš nabaviti Ekstrasol? Čitao sam razna istraživanja o korisnosti mikrobioloških preparata, međutim primjena takvih preparatima je u Hrvatskoj još nažalost na niskim granama. Osobno sam koristio preparat na bazi živih micelija mikorize i do sad nisam otkrio ništa spektakularno, govorim što se tiče bonsaija. Imao sam priliku vidjeti sadnice u rasadniku Šumarskog fakulteta u Zagrebu koje su  tretirane mikrobiološkim inokulantom koji je sadržavao koktel živih micelija mikorize i primijetio sam očitu razlika između sadnica koje su mikorizirane  i kontrolnih sadnica. Međutim bilo je i nedostataka koji su uočeni kod mikoriziranih sadnica, npr. crni uzgojni kontejneri su se previše zagrijavali na suncu te u njima nije uspjela mikoriza i sl.
U posljednjih par mjeseci radim na prikupljanju i izradi vlastitih mikrobioloških inokulnta za pojedine vrste sa ciljem smanjenja stresa nastalog pri izlasku yamadorija iz kontroliranih uvjeta gdje se zakorjenjuju (kakvi su u plasteniku), pa ćemo vidjeti je li šta od toga uspjelo.
Između ostalog napravio sam Lactobacillus  serum koji ima slične benefite kao Ekstrasol pa ako je netko voljan sudjelovati u testiranju drage volje ću ga dati u svrhu testiranja bez naknade.

[LONICERA]

Nabavila sam ga. Distributer je FItopromet. Kupiljeno u njihovoj poljoapoteci. Vidjet ću , aplicirala sam ga u nekoliko slučajeva pa javim rezultate.

[Goran]

Možda se javljam malo kasno sa odgovorom . Ja sam ga koristio zalijevanjem i folijarno i rezultati su fantastični . Pogotovo na friško iskopanim drvima ( zalijevanjem ). Ne znam točno omjer ( piše na uputstvu za zakorjenjivanje ). A i druga drva koja su već zakorjenjena pokazala su dobre reakcije . Primjetio sam da ima puno više mikorize ( vidi se ispod posude )nema više gljivičnih oboljenja
.