Sve o zemlji / mješavini

[gal]

...nigra nakon dvije godine, ove rupe u sredini su od orginalne zemlje koja nakon kopanja nije isprana (radi famozne mikorize)

[Mario]

...ove rupe u sredini su od orginalne zemlje koja nakon kopanja nije isprana (radi famozne mikorize)

Ma daj, kaj pričaš, pa u svim knjigama o bonsaiu piše da mikorizu moramo obavezno ostaviti jer to višestruko koristi biljci. To su tebi miševi napravili rupe 

[Ivan]

Presađivala sam maslinu koja je sticajem okolnosti ostala u mješavini zemlja crvenica-građevinski šljunak. Prava beton mješavina u kojoj je rasla 5-6 godina. Iza nje sam presadila drugu maslinu koja je godinu dana rasla u pomice-belijeli treset.
Ukratko - više je korijenja razvila ova druga maslina u jednu godinu, nego ona prva u 5-6 sezona!
I ne samo da je takav odnos kod prirasta korijenja, nego se to odrazilo i na prirast krošnje, koji je znatno manji kod masline u beton-mješavini.

Znam da "stari bonsaisti" ovakve stvari znaju iz iskustva, ali mislim da nije loše ovakve stvari pokazati novima da vide kako sve djeluje u praksi.

Izvinjavam se, ali drago mi je što nisam jedini sa iskustvima sa ovom beton smešom 
Šalu na stranu, veliku zahvalnost dugujem ljudima sa ovog foruma koji su mi približili svoja iskustva u gajenju biljaka u supstratima bez zemlje. Još nisam u potpunosti usvojio ovu veštinu , ali mislim da će mi ovog proleća sve biljke biti u "modernim" supstratima.
Iskustva i znanja ljudi koji vode ovu diskusiju su fenomenalna, i svakom preporučujem da dobro pročita prethodnih tridesetak stranica.
Ne mislim da bonsai ne može da se gaji u drugačijim mešavinama, ali mislim da je ovakav način gajenja bolji od drugih.

[Ivan]

Ja sam ispirao korenje yamadorija i kad sam ih sadio u "staromodne" supstrate. U mikorizu verujem i dalje kao i tad, ali mi je logika bila da ako micelija mikorize postoji, ona mora biti i na korenu, pa će se  sa korena gljiva preseliti i na supstrat.

[Marija]

Izvinjavam se, ali drago mi je što nisam jedini sa iskustvima sa ovom beton smešom  
Šalu na stranu, veliku zahvalnost dugujem ljudima sa ovog foruma koji su mi približili svoja iskustva u gajenju biljaka u supstratima bez zemlje. Još nisam u potpunosti usvojio ovu veštinu , ali mislim da će mi ovog proleća sve biljke biti u "modernim" supstratima.
Iskustva i znanja ljudi koji vode ovu diskusiju su fenomenalna, i svakom preporučujem da dobro pročita prethodnih tridesetak stranica.
Ne mislim da bonsai ne može da se gaji u drugačijim mešavinama, ali mislim da je ovakav način gajenja bolji od drugih.

Kada sam počinjala s bonsaima u kasnim devedesetima, svakako nije bilo ovakvih informacija o substratu a i o mnogim drugim stvarima temeljnima za uspješan uzgoj bonsaija. Mislila sam da sam crvenica nešto najbolje za stablo. Svi smo donedavno tapkali u mraku.

Nema ništa od napredka bonsaija ukoliko se ne radi o zdravoj, vitalnoj biljci sa dobrim prirastom. Činjenica je da ljudi koji se sada počinju baviti bonsaima imaju ogromnu prednost, u odnosu na početničke muke "starih bonsaista".

[Mario]

Ja u mikorizu ne vjerujem!!!
U Prirodi se mikoriza javi kod bilo kojeg stabla, ako mu ja potrebna za preživljavanje u pojedinom okolišu i tipu tla. Ona se dogodi kao neki balans koji se simbiotski dogodi između stabla i gljive (mikorize). Potpuno je netočno da mikorizu vole borovi. Od svih borova koje sam izvadio, mikorizu su imali tek 2-3, jednako kao i bjelograbovi i bukve i hrastovi. Ima li mikorize ili ne, ovisi o staništu i prilagodbi biljke na preživljavanje. Uvjeti u koje ja sadim stabla, su nešto sasvim drugačije od uvjeta u kojima je stablo raslo i nema potrebe za mikorizom, a ako stablo osjeti potrebu za mikorizom, razvit će je i u trening posudi, dok će ona koju smo ostavili iz prirode, propasti u modernim substratima. Slično je i sa mahovinama, u prirodi, nakon 2-3 tj bez kiše, na sunčanoj pripeci i bez kapi vode, pronađem kamen sa divnom zelenom jastučastom mahovinom koja je rasla na njemu, uzmem ga doma, potopim samo dno u vodu, misleći neka se vlaži i daje svježinu mahovini, a mahovina u "idealnim" uvjetima, požuti za 7 dana. Jednako kao što nam ne treba ilovača, zaljepljena za korijen, ne treba nam ni mikoriza!
Uvjeti u Prirodi i našim sanducima nisu isti i to treba imati na umu.

[Andrija Zokić]

a ako stablo osjeti potrebu za mikorizom, razvit će je i u trening posudi

Čisto sumnjam da stablo može samo razviti gljivu?!
Mikoriza je dobra. To je naziv za suradnju-simbiozu između gljive i biljke. To ne znači da svaki bor mora imati mikorizu niti da je ona ključna za preživljavanje kao što nisu ni ključni neki mikroelementi u supstratu a ipak je bolje da ih ima. Mnogo bitnije od mikorize je prozračan supstrat i bolje je sprati zemlju na uštrb mikorize. Ona se može ubaciti kasnije sa stare zemlje kako i rade neki uzgajivači.

Mycorrhizaes Benefits

In two articles by Jerald P. Stowell in International Bonsai 1994 no. 4 and 1995 no. 4, the author states the capabilities of mycorrhizae:

    * It increases root absorption surfaces.
    * It has the ability to render unavailable substances in the soil and make them available to the host plant (phosphorus, zinc manganese and copper).
    * It detoxifies the environment for the host plant. i.e. protection against pathogenic invasion. Protection is by utilizing root carbohydrates and other chemicals which would be attractive and would be utilized by the pathogens.
    * It provides a physical barrier to pathogens in the form of a fungus mantle.
    * It secretes antibiotics which inhibits or kills pathogens.
    * It supports a protective rhizosphere (non-mycorrhizal root area - DJ) population of other micro-organisms.
    * It stimulates root cells of the host plant during symbiotic periods to elaborate chemical inhibitors. Inhibitors function to maintain symbiosis but may also inhibit infection by pathogens.

http://www.torontobonsai.org/Archives/horticulture/mycorrhizae.htm

[Mario]

a ako stablo osjeti potrebu za mikorizom, razvit će je i u trening posudi

Čisto sumnjam da stablo može samo razviti gljivu?!

Da, lapsus!
Obzirom na uvjete u posudi, razvit će se mikoriza i simbiotski živjeti sa biljkom 

[gal]

...još jedna modernosupstratna ciglica. 

[Marija]

.... mikoriza u modernosubstratnoj cigli 

[Radovan]

Mogu vam reći da sam i ja do sad imao ciglica raznih oblika u mješavini koju sam sam radio.Kvalitetna mješavina humusa i treseta,krupnozrnati pjesak,agroperle i malo prosijane ilovače.No sada sam sve ove godine presadio u mederni substrat.Sva nova tek izvađena stabalca i stare koje sam presađivao nakon dvije ili tri godine.Čak sam i polomio dvije posude jer nisam mogao izvaditi ciglicu.Posude su malo ovalne i još imaju malo rub prema unutra.No dobro nisu za 100 eura pa me to tješi.Prve rezultate vidjeću osobno nakon godinu ili dvije.

[Mario]

...Čak sam i polomio dvije posude jer nisam mogao izvaditi ciglicu.Posude su malo ovalne i još imaju malo rub prema unutra.No dobro nisu za 100 eura pa me to tješi....

jesi probao u posudi srezati "ciglicu" pa onda vaditi? ...to bi trebalo funkcionirati bez lomljenja posude.

[DonQuijote]

...Čak sam i polomio dvije posude jer nisam mogao izvaditi ciglicu.Posude su malo ovalne i još imaju malo rub prema unutra.No dobro nisu za 100 eura pa me to tješi....

jesi probao u posudi srezati "ciglicu" pa onda vaditi? ...to bi trebalo funkcionirati bez lomljenja posude.

Jap. To funkcionira, isprobano.  Čvrstim skalpelom orubiti korijen uz unutarnji rub posude i onda drvo ispada. Taj korijen koji ostane uz rub posude je ionako višak.

[helleborus]

Ja u mikorizu ne vjerujem!!!
U Prirodi se mikoriza javi kod bilo kojeg stabla, ako mu ja potrebna za preživljavanje u pojedinom okolišu i tipu tla. Ona se dogodi kao neki balans koji se simbiotski dogodi između stabla i gljive (mikorize). Potpuno je netočno da mikorizu vole borovi. Od svih borova koje sam izvadio, mikorizu su imali tek 2-3, jednako kao i bjelograbovi i bukve i hrastovi. Ima li mikorize ili ne, ovisi o staništu i prilagodbi biljke na preživljavanje. Uvjeti u koje ja sadim stabla, su nešto sasvim drugačije od uvjeta u kojima je stablo raslo i nema potrebe za mikorizom, a ako stablo osjeti potrebu za mikorizom, razvit će je i u trening posudi, dok će ona koju smo ostavili iz prirode, propasti u modernim substratima. Slično je i sa mahovinama, u prirodi, nakon 2-3 tj bez kiše, na sunčanoj pripeci i bez kapi vode, pronađem kamen sa divnom zelenom jastučastom mahovinom koja je rasla na njemu, uzmem ga doma, potopim samo dno u vodu, misleći neka se vlaži i daje svježinu mahovini, a mahovina u "idealnim" uvjetima, požuti za 7 dana. Jednako kao što nam ne treba ilovača, zaljepljena za korijen, ne treba nam ni mikoriza!
Uvjeti u Prirodi i našim sanducima nisu isti i to treba imati na umu.

Ne znam što si mislio kad si napisao da ne vjeruješ?! Jel misliš da ona zapravo ne postoji, da ne djeluje pozitivno, da nije potrebna biljci za preživljevanje, da joj uopće ništa ne doosi pozitivno ili nešto peto??
Mikoriza je važna za biljku, naravno da za sve biljne vrste nije od ključne važnosti za preživljavanje. No, neke biljne vrste, kao npr.većina orhideja, ne mogu bez nje preživjeti niti mogu njihove sjemneke isklijati. Za druge vrste je mikoriza samo način kako doći do višem minerala. Naime gljivice se formiraju oko korijena i time povećavaju njegovu funkciju 'upijanja' minerala iz tla. Kod biljaka s slabim ili lošim korijenom to će itekako dobro doći, no u biljaka koje imaju već dobro formiran korijen, funkcija gljiva je svakako puno manja, ali ne i nepostojeća.

A što se mahovina tiče... one su jako osjetljive na promjenu vlage.... mjesto s kojeg si uzeo mahovinu nije isto kao i one gdje si je odnio. Niti po zračnoj vlagi, niti po periodima sunca i hlada, vjetra, jutarnje rose.... sve to vrlo jednostavno utjeće na rast mahovine. No ako takvu suhu mahovine pošpricaš s vodom ne ostaviš je vani da je dalje suši na suncu i vjetru, ona će pozeleniti. To je i način kako se npr.određuju mahovine, o kojoj se vrsti radi. Sakupi se mahovina, posuši i onda u bilo koje doba godine, može biti i mjesecima kasnije, ona se pošprica s vodom i ponovo postane zelena, sa svim potrebnim karakteristikama za određivanje biljne vrste. Mahovini je potrebno puno više vlage odozgo nego odozdo da bi bila zelena. Naravno da puno toga ovisi o vrsti o kojoj se radi. Evo, za informaciju u hrvatskoj postoji oko 480 različitih vrsta mahovina. I naravno da nije isto jel mahovina tipična za rast na kamenu, u šumi, na korijenu stabla, uz obalu.... Iako si ti svoju ostavio na istom kamenu, ona više nije u mikroklimi na kakvu je navikla. Možda ćeš uspjet pogodit što joj treba pa će pozeleniti, a možda nikad nećeš jer je preosjetljiva na bilo kakvu promjenu mikroklime. Tada ćeš morat potražit neku drugu vrstu, kojoj to neže smetati. A i sam znaš da imaš u vrtu onih vrsta kojima to ne smeta, koje super rastu bez obzira gdje ih premještao.

[Radovan]

jesi probao u posudi srezati "ciglicu" pa onda vaditi? ...to bi trebalo funkcionirati bez lomljenja posude.
[/quote]
Rezao sam kao i uvijek,znam to.Samo su posude od obične crvene gline i kad sam napeo drvce ista je pukla.No kasnije sam vidio da su posude vrlo loše kvalitete i da su već bile malo napukle same.To su bile one jeftine iz MBM-a.