Sad kad vidim kak reagiraju pumice, dolazim na ideju da drva probam saditi u ljuskasto kamenje/stjenje kojeg je Medvednica puna, a reagira jednako kao pumica.
... to stjenje kompaktno, nešupljikavo - bez pora koje bi upijale vodu, dakle bez glavne osobine koje ima pumice, liapor, tenisit... Po meni je ti isto kao i bilo koji drugi granulirani kameni materijal. E sad da ima neka extra hranjiva svojstva ješ bi vrijedilo probat, ovako.... 
...ti si mi u zadnje vrijeme, glavni mrgud na forumu
Te nemojte posude, te nemoj šoder....
Ako to gledamo sa strane zadržavanja hranjiva, potpuno si u pravu!!!
Marija će reći da je ponedjeljak... a ja pitam, jel nama uopće treba nekaj da zadrži hranjiva? Iako nisam dobio konkretni odgovor, tek laganu misaonu preporuku. Biljka ne stigne preuzeti svo hranjivo koje joj ponudimo jer mi zbog ljetne žege, moramo zaljevati i time ispirati substrat. Kolko god on porozan bio i primio hranjiva, mi ga isperemo vrlo brzo. Evo Čajko je pisal da 3x dnevno pušta automatiku zaljevanja na biljke. Da i pusti 24h bez zaljevanja, to je malo vremena i biljka se već drugi dan nađe u ispranom substratu.
OK, vjerujem da ste vidjeli na fotkama, kako neka drva stoje iznad "kadica" ili posuda u kojima je voda. Isparavanje vode po žegi, sigurno paše biljkama. Vjerujem da bi im pasalo i lagano uranjanje dna posude u vodu. Dakle, posudu uronimo u kadicu tako da je tek dno posude uvodi. Teško mi je ovo pismeno prenjeti, jer je puno složenije od ovog kaj pišem. Najbolje objašnjenje je hidroponija.
Postoji sad još jedna situacija. Može li netko potvrditi da će bilo koji substrat (pumice, tenisit...) na sebe vezati hranjive tvari i skladištiti ih za biljku? Može li niski postotak treseta, vezati više hranjiva na sebe i dozirati ga biljci? Ako može, dovoljno nam je 10% treseta, a ostalo može biti i drobljeno staklo (kak sam već rekao).
I sad dolazimo do finala, gdje se u prihrani biljaka sve više koristi folijarna prihrana. Istina, govori se da biljka drugačije reagira na gnojenje u tlo i gnojenje na list, ali se rijetko gdje govori da ta reakcija nije mjerljiva duljinom ljudskog života. Dakle, po najnovijim tvrdnjama, folijarna prihrana će prevladati nad onom u tlo. Samim tim razvojem, nova folijarna gnojiva su toliko sofisticirana da im se molekule smanjuju (nitrati) kako bi biljka u što kračem roku uspjela prihvatiti prihranu.
I sad sve ovo je bitno sve dok mi želimo drvo nabildati i da ono buja. Kad jednom iz startnog materjala preraste u bonsai kreaciju, onda možemo uživati u njegovoj ljepoti i prihraniti ga povremeno.
Dakle razlika je u intenzivnoj ili agresivnoj prihrani i reduciranoj kad želimo male listiće na drvetu!
