Sve o zemlji / mješavini

[Mario]

Da li ti je pumice mokar u vreći? Nama je bio dosta vlažan jer je stajao vani na kiši, pa ga ne možemo normalno prosijati nego smo ga prvo stavili sušiti. Trebali smo u Jadra pitati imaju li ga u skladištu.

Nisam još otvarao, no čini mi se da je suho jer šuška u vreči, a vreče nisu teže od 30kg.

[Mario]

Mislim da je reakcija vermikulita sasvim normalna. To što se volumen u posudi smanjio za 1/3 do ½ po meni ima smisleni razlog. Recimo da je liapor i tenisit olovo, a vermikulit perje. Olovu je potrebna veća težina da ga sabije, dok perje sabije i voda. Kod vermikulita je dobro to što, koliko god se sabio, propušta nove količine vode. Natopio sam ponovno novu količinu vermikulita u cjedilu i on je ostao istog volumena, ali mokar. Nakon 1h spustio se za 10% i onda sam ga opet zalio, propustio je vodu i ovaj puta. U nekom vremenu volumen se opet spustio pa sam ga zalio i treći puta. Voda ovaj puta nije proletjela kroz vermikulit, ali je iskapala za 1-2min. Volumen se nije mijenjao, a i jutros je bio jednak. Moj zaključak je da to sabijanje uopće nije zabrinjavajuće, jer početni volumen od recimo 1L vermikulita i 1L tenisita nije usporediv zbog toga što je vermikulitova struktura puno nježnija i rekao bi napuhana. Vermikulit ću koristiti kako sam i započeo, jer će on pomiješan sa tenisitom, liaporom i pumicama održavati vlagu nabrojanih, skladištiti hranjive tvari i držati na raspolaganju biljci. Naravno i ostali materijali će uzeti dio te uloge. Ovo nije reklama već samo moje osobno zapažanje koje vjerojatno izgleda komplicirano, no htjelo mi se to probati pa sam zadovoljio moje niže strasti (znatiželju). Sad me možete zvati laborantom ili znanstvenikom, a ja ću sigurno u svaku mješavinu supstrata dodavati od 10-20% vermikulita. 

[Goran Cajko]

Da li ti je pumice mokar u vreći? Nama je bio dosta vlažan jer je stajao vani na kiši, pa ga ne možemo normalno prosijati nego smo ga prvo stavili sušiti. Trebali smo u Jadra pitati imaju li ga u skladištu.

Ovaj je malo vlažan ali nije mokar. Ne znam kaj tu  imate za prosijat???
Meni se ovakav kakav je čini SUPER!!!

[Marija]

Da li ti je pumice mokar u vreći? Nama je bio dosta vlažan jer je stajao vani na kiši, pa ga ne možemo normalno prosijati nego smo ga prvo stavili sušiti. Trebali smo u Jadra pitati imaju li ga u skladištu.

Ovaj je malo vlažan ali nije mokar. Ne znam kaj tu  imate za prosijat???
Meni se ovakav kakav je čini SUPER!!!

kad se skroz prosuši vidjet ćeš da ima malo prašine ... pa kome smeta neka sije 

[Mario]

Jučer sam provjeravao vlažnost u posudama gdje je u substrat umješan vermikulit. Napokon s testova na praksu. Nigdje ga nema više od 20%, večinom 10%. Posude su smještene u negrijani podrum gdje je temperatura oko 10 stupnjeva +- 2 stupnja.
Sve do jedne sam morao zalijati jer je vlaga u njima bila jedva primjetna. Vlažnost vermikulita, ustvari njegovo zadržavanje vlage puno ovisi o drugim komponentama substrata. Predpostavljam da će po ljetu, zaljevanje biti svakodnevno upravo zbog prozračnosti substrata i naravno potreba biljke. Probat ću (opet testovi) napraviti mješavinu od 40% vermikulita i 60 % liaporpumicatenisita. Tek da vidim hoće li ostati puno dulje vlažna u istim uvjetima. No bez obzira na rezultat testa, ostajem pri najviše 20% vermikulita, možda veći postotaj treba u toplijim krajevima, a možda i ne.

[Mario]

Sad kad smo donekle raščistili sastave mješavina u koje ćemo saditi yamadorie i bonsaie….
Mislim si da prozračnost i zadržavanje vlage sigurno doprinosi ugodnom životu drva. Kako kod vađenja htjeli ne htjeli uklonimo dio korijena, biljka mora što prije nadoknaditi određenu količinu korijena i omogućiti si uvjete za život. Ako substrat držimo stalno vlažnim, biljka će lakše podnijeti šok, a substrat je nemoguće toliko namočiti da bi se desio trulež korijena. Misli li još neko da bi drva trebalo zalijevati konstantno i substrat držati stalno vlažnim? Osim kod borova gdje mislim da to ne bi pomoglo. Dakle samo listopadne vrste.

[Andrija Zokić]

Misli li još neko da bi drva trebalo zalijevati konstantno i substrat držati stalno vlažnim?

Za supstrat od 80% pumica i 20% treseta Walter Pall kaže da se ne može desiti da ga se pretjerano zalije, i da je biljku posađenu u takav supstrat poželjno svaki dan zalijevati.

[Mario]

Misli li još neko da bi drva trebalo zalijevati konstantno i substrat držati stalno vlažnim?

Za supstrat od 80% pumica i 20% treseta Walter Pall kaže da se ne može desiti da ga se pretjerano zalije, i da je biljku posađenu u takav supstrat poželjno svaki dan zalijevati.

Znao sam da dobro mislim... jes, jes, jes 

[Davor]

Pozdrav...

Da li je neko radio mješavinu sa zemljom od Californ. glista? Dobio sam takve tri vreće cc 150l. Da li ga mogu i u kojem omjeru mješati sa Liaporom +?.
 

[Marija]

GLISNJAK / LUMBRIKAL
PRIRODNO EKOLOŠKO GNOJIVO

Glistal ( lumbrihumus) je visokovrijedno organsko gnojivo, dobiveno iz stajskog gnoja radom crvenih kalifornijskih glista.

Mrvičave je strukture, tamne boje i bez mirisa.

Prošavši kroz organizam glista organski se otpaci razlažu na osnovne elemente koje biljke mogu direktno usvojiti.

Prednost je glistala u odnosu na ostale vrste gnojiva u pozitivnom djelovanju na biljke kroz bioregulativno djelovanje humificirane organske tvari., prehrambeno djelovanje i mikro i makroelemenata i meliorativno djelovanje mikroorganizama na tlo.

Glistal je zbog povoljnog djelovanja nezamjenjiv u uzgoju zdravih biljaka i proizvodnji visoko vrijedne hrane.

Uporabom glistala zaustavlja se degeneracija tla i vraća mu se mikrobiološka kvaliteta.

Gnojenje glistalom je investicija u iduće godine, zbog produženog djelovanja na tlo.

Biljke iz glistala koriste skoro 100% hranjivih tvari, odnosno, ovo gnojivo ima sve što je biljci potrebno.

Glistal ubrzava pravilnu razmjenu tvari u biljkama, razgranjuje korijen i potiče prehranu biljaka u nepovoljnim uvjetima- omogučuje maksimalno korištenje hranjivih tvari iz tla.

Predsjetveno gnojenje glistalom osigurava ravnomjerno nicanje i inicijalni rast svih uzgajanih biljaka.

Uporabom glistala stimulira se rast i razgranatost biljaka. On značajno povećava rodnost poljodjelskih usjeva. Plodovi ranije zore, ljepšeg su izgleda i ukusa, bolje kvalitete, zdraviji su i sadrže veći postotak vitamina.

Glistal ima široku primjenu: koristi se kao sastavni dio supstrata za proizvodnju sadnica. Idealna je komponenta supstrata za ožiljavanje sadnica i rast hortikulturnih biljaka.

U poljodjelstvu i povrtlarstvu služi kao osnovno i startno gnojivo u proljeće, a u prehrani voćki i vonove loze kao osnovno gnojivo, kao i za prehranjivanje tokom vegetacije.

Uporaba glistala

Budući da je koncentracija hranjivih tvari u glistalu puno veća od optimalne, ovo gnojivo kao čisti supstrat nije pogodno za uzgoj biljaka.

Mora se miješati s drugim dodacima, najčešče sa zemljom, tresetom ili pijeskom. Najbolji su rezultati dobiveni kada je odnos zemlje i glistala 10:1.

Prema istraživanjima u ratarstvu, količina glistala od oko 2000 kg/ha u potpunosti može zamijeniti gnojenje mineralnim gnojivima.

Veće mogučnosti i opravdanost ulaganja postoje pri uzgoju povrća i cvijeća, kako na otvorenom tako, tako i u plastenicima i staklenicima.

U proizvodnji rasada treba razbacati 300 g humusa na 1 m te promješati (ugrabljati), zatim posijati sjeme i to sve obilno zaliti.

Marijo je pisao već o tome - ova tema je velika pa ti je možda teško naći - evo quotala sam ga, a najvažnije boldala!

[Davor]

Mene ustvari zanima da li ste već radili sa glisnjakom i rezultat jer ne želim da mi biljćice moje male stradaju, a da ne pitam znalce!!!

Ja bi probao ovim omjerom da li je to ok (benjamin, masline, pinus, itd.)
 80% liapor sa 20%  treseta-glisnjak 10:1

Stvarno je tema maratonska!!!

[Marija]

Ja bi probao ovim omjerom da li je to ok (benjamin, masline, pinus, itd.)
 80% liapor sa 20%  treseta-glisnjak 10:1

Nisam radila s glistnjakom ... mislim da je Sandev i Helle, a znam da ga koristi Onagrus, čak ima svoje gliste 
Ali mislim da bi ga mogao umješati u treset u omjeru 1:10 ili čak i blaže....

[Davor]

Mislim da ću probati samo na jednom drvcu za svaki slučaj pa ću iznjeti zapažanje!!!
Žao mi je ne probati ga ali draža su mi moja drvca...

[Mario]

Ako staviš 80% liapora + 10% treseta + 10% glisnjaka vjerujem da bude sve dobro.
ALI
Glisnjak je gnojivo, vrlo organsko i nikad mu ne znaš omjer NPK pa svako prignojavanje substrata gdje ima glisnjaka može dovesti do poremečaja u biljci. Drugo je na velikim površinama tla, no u malim posudama je to teško kontrolirati. Eksperimentiraj na manje bitnim drvima ili čekaj savjet nekog ko koristi glisnjak. Ja sam prije 7g. Kompostom od kravljeg gnoja (ne glisnjaka) ubio bukvu, hrast i glog. Stavio sam manje od 10%.

[Marija]

Mario ja sam mislila da u okviru 20% treseta doda glisnjak u omjeru 1:10 (1/10 glisnjaka + 9/10 treseta)a ne da bude jednako treseta i glisnjaka.