2) Što znači "biološko-dinamički"?
Stvarnost je nešto o čemu bismo mogli još dugo raspravljati. U svakom slučaju, na početku biološko-dinamičkog pristupa, pojavila su se pitanja o obnavljanju poljoprivrede u dušama mnogih pojedinaca koji su imali povjerenje u Rudolfa Steinera i koji su u njegovoj duhovnoj nauci vidjeli neki izvor nadanja. Oni su ga zamolili da potraži praktična gledišta za ozdravljenje, tada već konvencionalne poljoprivrede. Time je došlo do «Poljoprivrednog tečaja».
Ako se ovaj tečaj prisvoji, nemoguće je ne primijetiti da ovdje rad sa zemljom započinje iz jednog sasvim drugačijeg kuta gledanja. Odmah se biva svjestan da iza ovoga ne stoje samo cjelokupne ideje, ideali i principi nekog duhovnog pogleda na svijet, nego da je čitav sistem koji nam se ovdje savjetuje prožet duhovnim razumijevanjem Zemlje, Kozmosa i Čovjeka. Tome odgovara i postavljeni cilj koji je nematerijalistički. Rad sa duhovnim snagama, kozmičkim ritmovima i homeopatski doziranim supstancama koje bi trebale djelovati u prirodi, svakako ne pripisuje toj cjelokupnoj slici duhovnog univerzuma nešto strano, već se od neke takve slike svijeta baš ništa drugo i ne može očekivati. Tu odmah nailazimo na zategnutost između onog što danas važi kao moderna znanost i onoga što je Steiner pokušao dati kao dopunu i proširenje znanosti.
U povijesti našeg pristupa, nije uvijek bilo lako izaći na kraj sa tom zategnutošću. Na jednoj strani se nalazi sve jači brak moderne prirodne znanosti sa industrijom koji je donio svijetu mnogo novog i čarobnog, ali sa svim motivima najveće proizvodnosti, najvišeg prinosa, i maksimalnog profita- ipak, sa ponekad vrlo negativnim sporednim djelovanjima.
Na drugoj strani, pokušao je Steiner unijeti u svijet, metodu rada i sliku svijeta koji ne vode samo do ekološke postojanosti, nego i do pozitivnog balansa duhovno-duševnog kod čovjeka i zemlje. Metode i motivi, ustvari, ne mogu biti više razdvojeni nego što su to danas. Materijalističko razumijevanje učenja o zemlji (tlu), je danas toliko udaljeno od Steinerovog učenja da bi smo morali govoriti o nekom totalnom raspadanju svjetova. Egzoterna slika industrijske poljoprivrede se, naizgled malo može povezati sa ezoternim zajedničkim radom sa duhovnim snagama i bićem biološko-dinamičkog.
Da li to mora biti tako? Na jednoj strani, pokušali su mnogi biološko-dinamički poljoprivrednici, prirodnu nauku učinit prihvatljivom i izgraditi most između ezoternog i egzoternog. To je često vodilo putem na kojem se polako ili baš nikako stavljalo na stol sve ono što se odnosilo na duhovnu pozadinu. Danas to vodi još do opravdanih pitanja o potpunoj transparentnosti naše stvari. Na drugoj strani je time malo i nepotpuno ušlo u javnost ono što mi sami shvaćamo kao biološko-dinamičko i zbog čega mi možemo ostvariti Steinerove preporuke.