Uputstvo za prihranu for dummies :)

[Vladan]

E ovako, pročitao sam sve o prihrani na temi hortikultura, od čikenšita do tekućih hemijskih, fertigacija, folijarno, NPK vrijednosti...itd.
Vidio sam da mnogi kombinuju organsku (čikenšit) i neko tekuće gnojivo na razblaživanje sa povećanom vrijednosti N tokom sezone rasta radi razvoja krošnje smanjujući ga kako se jesen primiče (neka me neko ispravi ako griješim  ).
Pokušaću da postavim pitanja na način kako je meni kao početniku razumljivo pa ne zamjerite ako odvalim neku glupost 

Zanima me nekoliko stvari u vezi sa učestalošću prihrane (okvirno 3-9 mjesec).
Za peletirano gnojivo Plantella organic:
1. Da li da stavim par gomilica (ukupno nepuna šaka na posudu velicine 30cm) direktno na moderni supstrat i zalivam preko njega (jednom na početku i drugi put na kraju sezone rasta)? U tom slučaju, primjetio sam da se pelet rastopi, napravi tanak sloj i kako zalivam polako ulazi u supstrat. Da li ovaj način smanjuje drenažu supstrata i da li zadržava vlagu, ne bih da oštetim korjen? Napominjem da je kod nas klima prilično topla, ljeti dnevne temperature redovno idu preko 35 i zalivam svakodnevno.
ili
2. Da li da peletirano gnojivo rastvorim u vodi i tako zalijem supstrat? Ako je ovo preporučljivije, koliko često da zalivam takvim rastvorom i koji omjer gnojiva je preporučljiv (količina peleta po litru vode)?


Za tekuće gnojivo:
Pored organskog peletiranog gnojiva, koristio bih i Cvetalovo tekuće gnojivo za zelenje na rastvaranje (NPK 8-6-6).
1. U slučaju da su gomilice peleta preporučljivije, da li da cvetalovim rastvorom tekućeg gnojiva u preporučenoj dozi zalivam jednom u 10 dana?

2. U slučaju da je preporučljivije rastvoriti pelet u vodi, da li da jedan dan zalijem rastvorom peleta a npr. sjutra rastvorom tekućeg gnojiva ili neki drugačiji vremenski razmak?


 

[Marija]

E ovako, pročitao sam sve o prihrani na temi hortikultura, od čikenšita do tekućih hemijskih, fertigacija, folijarno, NPK vrijednosti...itd.
Vidio sam da mnogi kombinuju organsku (čikenšit) i neko tekuće gnojivo na razblaživanje sa povećanom vrijednosti N tokom sezone rasta radi razvoja krošnje smanjujući ga kako se jesen primiče (neka me neko ispravi ako griješim  ).
Pokušaću da postavim pitanja na način kako je meni kao početniku razumljivo pa ne zamjerite ako odvalim neku glupost 

Zanima me nekoliko stvari u vezi sa učestalošću prihrane (okvirno 3-9 mjesec).
Za peletirano gnojivo Plantella organic:

Jednom na početku vegetacije i jednom u 9. mjesecu

1. Da li da stavim par gomilica (ukupno nepuna šaka na posudu velicine 30cm) direktno na moderni supstrat i zalivam preko njega (jednom na početku i drugi put na kraju sezone rasta)? U tom slučaju, primjetio sam da se pelet rastopi, napravi tanak sloj i kako zalivam polako ulazi u supstrat. Da li ovaj način smanjuje drenažu supstrata i da li zadržava vlagu, ne bih da oštetim korjen? Napominjem da je kod nas klima prilično topla, ljeti dnevne temperature redovno idu preko 35 i zalivam svakodnevno.

na tu površinu stavi jednu vrhatu veliku žlicu od juhe

ili
2. Da li da peletirano gnojivo rastvorim u vodi i tako zalijem supstrat? Ako je ovo preporučljivije, koliko često da zalivam takvim rastvorom i koji omjer gnojiva je preporučljiv (količina peleta po litru vode)?
 

Ne.

Za tekuće gnojivo:
Pored organskog peletiranog gnojiva, koristio bih i Cvetalovo tekuće gnojivo za zelenje na rastvaranje (NPK 8-6-6).
1. U slučaju da su gomilice peleta preporučljivije, da li da cvetalovim rastvorom tekućeg gnojiva u preporučenoj dozi zalivam jednom u 10 dana?

Paralelno i jedno i drugo.

[Vladan]

Znači gomilice u 3 i 9 mjesec a tekuće na 10ak dana :)

Pošto zalivam iz kantice sa ružom radi raspršivanja mlaza, smeta li ako tekuće gnojivo posipam i po listovima i stablu ili je pak poželjno?

[Radovan]

Ako imaš tekuće gnojivo koje se koristi samo preko zaljevanja onda bi možda moglo smetati lišću.Ako imaš gnojivo koje ide i preko lišća i zaljevanjem onda neće smetati ništa.A imaš i gnojiva koja idu samo folijarno prskanjem preko lista.

[Marija]

Znači gomilice u 3 i 9 mjesec a tekuće na 10ak dana :)

Da.

Pošto zalivam iz kantice sa ružom radi raspršivanja mlaza, smeta li ako tekuće gnojivo posipam i po listovima i stablu ili je pak poželjno?

Samo u zemlju.

[LONICERA]

Na loniceri mi se pojavili ovakvi listići. Čini mi se kao nedostatak nekog mikroelementa Zna li netko što bi moglo biti?

[Andrija Zokić]

Na loniceri mi se pojavili ovakvi listići. Čini mi se kao nedostatak nekog mikroelementa Zna li netko što bi moglo biti?

Nekakva kloroza. Najčešće zbog nedostatka željeza ili magnezija.

[LONICERA]

Željezo sam dodala vidjet ću reakciju. Nešto sam gledala po netu možda je i nedostatak kalija?

[Andrija Zokić]

Meni nikad nije bilo lako otkriti točno koji element nedostaje biljci. To može biti nedostatak željeza kojeg biljka zbog određenih uvjeta uopće ne može usvojiti makar mu ti dodavala zasebno.

[Helio]

Ma u zanemarivom broju slučajeva se radi o nedostatku nekog mikroelementa. Najčešći razlog je kompetitivnost elemenata koje biljka upija,npr. suvišak dušika ti onemogući unos cinka ili mangana pa nastaju takve "kloroze"

[Adrian]

OPĆENITO:
1. MANJAK DUŠIKA se manifestira na donjem ili starijem lišću koje žuti, jer je dušik jako mobilan u biljci pa kad ga sfali onda ga uzima iz starijih organa da nadoknadi na mjestima
                                rasta, to jest maldim vrhovima. Često se nađe da su žile žutije od dijela između njih.
2. MANJAK KALIJA se manifestira najčešće sa rubnim opržotinama na starijem lišću. Prvo ide promjena boje i uskoro zatim u ljeti kad je najbolje vruće suše se rubovi.
3. MANJAK FOSFORA je vrlo rijedak, a najčešće se očituje u laganom tamnjenju ili crevno zagasitim nijansama na starijem lišću.
4. MANJAK ŽELJEZA se manifestira za vrijeme najjačeg rasta i to na vrhovima koji su svijetlo žuti, nekad čak i bjelkasto žuti jer je željezo u biljci jako slabo pokretno i dok dušik
                                 tjera rast, željezo ga ne prati.
5. MANJAK MAGNEZIJA se manifestira  na način da žile na starijem lišću ostaju zelene, a pojavljuju se kloroze između žila, jer mladi rast izvlači Mg iz starijeg lišća.
6. MANJAK BORA i CINKA se manifestiraju u nepravilnom rastu, deformacijama, žile su zelenkastije, između njih je žućkasto....

Ovako izgledaju simptomi kod većina voćaka i vinove loze, pa vjerujem da se može vrlo slično dogoditi i kod većine listopadnog dreveća.

[Andrija Zokić]

... pH vode ili supstrata može također biti problem pa biljka ne može usvojiti neka gnojiva.

[Adrian]

... pH vode ili supstrata može također biti problem pa biljka ne može usvojiti neka gnojiva.

Svakako, tablica u prilogu.

[LONICERA]

Vrlo korisne informacije. Čini mi  se da  bi na listopadnim vrstama bilo to lakše prepoznati. Sin mi je prva godina agronomije  pa je pitao profesoricu iz fiziologije bilja. Njeno mišljenje je nedostatak kalija. Prepoča folijarnu ishranu, samo nije rekla koje gnojivo. Dali je dobro prihraniti s bilo kojim folijarnim?
Zanimljivo je da mi jedna lonicera ima takve listiće već godinu dana, a da ne primjećujem nekrozu.

[Adrian]

ha, ha, eto baš našao na faceu... kombinacija manjka magnezija i bora ili cinka.