Ja sigurno nemam jako pametni savjet, ali ono što znam i što sam probao, prenosim bez garancije da je sve 100% točno:
- na granama koje vise u stranu, pa onda margota visi, korijenje često ide samo s donje strane, zato je bolje ako je margota okomita (ili je grana sama po sebi okomita ili se može savinuti da bude okomita na mjestu margote
- u vrećicu stavljam samo onu dugu mahovinu. Dobro je ako imam suhu, požutjelu, ostavim je u vodi 15 minuta i zatim dobro ocijedim poput spužve. no probao sam raditi i s relativno svježom mahovinom (cca tjedan dana od skupljanja) koja je još imala zelenu bolju ali je bila malo dehidrirana. Sve je bilo isto.
- Po jednom savjetu sam napravio na vrećici rupe da mogu zalijevati, no pokazalo se da je više vlage izlazilo van nego što sam se ja sjetio to vlažiti, a plus toga nema nekakve kontrole kad je sve smotano. Stoga više to ne radim. Složim vrećicu improvizirano toliko da prihvati mahovinu, i onda sve omotam stretch folijom, onom uskom kupljenom u polj. apoteci. ne prečvrsto, ali opet ne niti labavo.
- često je najlon dovoljan ovisno o vrsti viljke i pozicije, ali dobro je još preko napravljene margote omotati npr. alufoliju ako je margota na izravnom suncu da se spriječi zagrijavanje ali i upad svjetla. Ako nije vrućina može i tamna folija od vreće za smeće, to će spriječiti razvoj gljivica i drugih stvari u bali. Ta zaštitna folija koja radi mrak se mora moći lako skinuti da se provjeri izbija li korijenje.
- treba paziti kolika je širina izrezanog prstena kore, ja radim 3-4 cm za svaki slučaj.
- kad se makne kora, golo drvo treba dobro i pažljivo ostrugati skoro do suhog drva, jer se može dogoditi da drvo premosti ranu i onda ništa od korijenja
- Prije stavljanja vrećice, još jednom oštrim alatom obrežem gornji rub margote, jer ako je rez iskrzan to je mjesto za bakterije.
- nanošenje malo IBA hormona na gronji rez je plus.
- ako margota uspije, ne diram balu koju čini korijenje i mahovina nego posadim sve skupa bez raščešljavanja. Ta bala bude dosta kompaktna pa je bolje ne dirati ništa da se sačuva fino korijenje, a osim toga mahovina nije nimalo štetna, kao što znamo :)
- što se tiče vremena, pokazalo se da je najbolje raditi u proljeće neposredno prije listanja. Kad sam radio u drugo vrijeme obično se sve nekako oteglo, a ako margota dočeka zimu onda nastaju novi problemi. štitio sam margotu zamatanjem u komade dekice i slično, ali onda je opet u proljeće sve na početku.
- S obzirom da se margota omotava svega s nekoliko slojeva prozirne folije, lako je kroz nju opaziti razvoj korijenja jer izbije van iz mahovine i krene uz foliju, kad se dovoljno korijenja pojavi to je to. Negdje na internetu postoji link koji sam izgubio gdje su bila navedena približna vremena za pojedine vrste biljaka, nekima treba duže nekima kraće. U svakom slučaju, tako dugo dok je grana iznad toga živa vrijedi čekati.
- i na kraju,, kad se razvije nekakvo korijenje ono je relativno slabo i kad odrežemo granu ispod margote to je kao da smo odrezali centralni korijen, stoga treba prije sadnje sukladno tome prikratiti krošnju kao kod yamadorija.
- ako se radi na drvetu koje je već u posudi (drugi bonsai), onda nije loše napraviti gnijezdo s razrezanom teglom na jestu margotiranja. Onda se lako koristi standardni supstrat, s vlagom nema problema jer drvo ionako zalijevamo pa zalijevamo i gore i dolje
Eto, do sad sam usšješno margotirao divlju šljivu u krošnji cca 7 cm promjera, japansku cvatuću dunju cca 6 cm, trenutno radim krušku. a ovo gore napisano rezultat je nekih neuspjelih. Crnogoricu još nisam probao, jer nemam gdje :)
