Vađenje iz prirode

[helleborus]

Čisto dobro si improvizirala. Doslovce tako je rekao i onda kad je vidio čuđenje na licima prisutnih, još dodatno pojasnio tako da nema mjesta nesporazumu. Walter Pall gnoji odmah i to jednakom koncentracijom kao i kod starijih biljaka a još dodatno folijarno prihranjuje nove biljke.
Mislim ipak da nije mislio na ovakav slučaj kada je drvo izvađeno van sezone vađenja...tu bi možda ipak trebalo pustiti da rane na korjenu barem malo zarastu.

Ne znam što se događa kod drva izvađenih van sezone, ali Walter je bio prilično jasan i dobro kažeš da smo ga nekoliko puta pitali. On nema nikakvih posebnih tretmana za drva izvađena iz prirode i ona koja su već u posudama odavno. Zapravo ona netom izvađena još prihranjuje i folijarno. Možemo ga pitati na njegovoj stranici što se s ovakvih slučajevima, ali nekako mi se pri razgovoru o prihranjivanju činilo da kod njega nema izuzetaka. Nije li bilo tako?

[helleborus]

Moj bi bio: ...čovjeku bez zuba ne daš pršut (pa nek glođe  ), već mu daš finu goveđu juhicu...

Zato ljudima koji leze u bolnici na intenzivnoj njezi i ne daju prsut nego iz boce.To ti je ista stvar,kad vidis da je drvo nevitalno i lisce mu blijedi, prvo sta trebas napravit jeste skinut mu gnojivo(biogold ili ostalo)sa zemlje,stavit ga u hlad te mu provjerit korjenje.
Kod yamadorija treba prvo biti siguran(najmanje do ljeta) da se primio pa tek onda gnojiti.

M

Vidiš, Walter kaže da kod nema nema iznimki niti kod yamadorija. I kaže, kao što sam već napisala, dođite k meni pa se sami uvjerite. A o bolesnim drvima ga posebno nismo pitali, i ona se po svoj literaturi ne bi smjela prihranjivati. Ali ovo njegovo nije bolesno koliko sam shvatila iz letimičnog pregleda marijevih tekstova.

[Aleksa]

Čisto dobro si improvizirala. Doslovce tako je rekao i onda kad je vidio čuđenje na licima prisutnih, još dodatno pojasnio tako da nema mjesta nesporazumu. Walter Pall gnoji odmah i to jednakom koncentracijom kao i kod starijih biljaka a još dodatno folijarno prihranjuje nove biljke.
Mislim ipak da nije mislio na ovakav slučaj kada je drvo izvađeno van sezone vađenja...tu bi možda ipak trebalo pustiti da rane na korjenu barem malo zarastu.

Ne znam što se događa kod drva izvađenih van sezone, ali Walter je bio prilično jasan i dobro kažeš da smo ga nekoliko puta pitali. On nema nikakvih posebnih tretmana za drva izvađena iz prirode i ona koja su već u posudama odavno. Zapravo ona netom izvađena još prihranjuje i folijarno. Možemo ga pitati na njegovoj stranici što se s ovakvih slučajevima, ali nekako mi se pri razgovoru o prihranjivanju činilo da kod njega nema izuzetaka. Nije li bilo tako?

Jeste, on jednako prihranjuje i tek izvadjene primjerke kao i one dobro zakorijenjene! Bas cu da probam da mojoj smreki dam jednu dobru dozu nPK gnojiva da vidim kako ce da reaguje!

[DonQuijote]

Nije li bilo tako?

Je. Točno tako...ali ipak mi je malo čudno

[Aleksa]

Nije li bilo tako?

Je. Točno tako...ali ipak mi je malo čudno

Meni se cini logicno... Drvetu prihrana pomaze i daje mu snagu za rast novog korijena i oporavak...

[Aleksa]

Nisam cuo sve kada je govorio o supstratu... Sta bjese on koristi... Cini mi se da je spominjao treset i lomljenu ciglu... Ali bilo je jos nesto? 

[veljko]

da, i ja sam ćuo što je Pall rekao, ali ne zna ći da ću poslušati i postupiti po njegovom naputku. Ja prošle dvije godine uopće nisam prihvanjivao drva (što ne znaći da je to dobro za biljke). Pa koga ćete slušati, Palla ili moju malenkost?
Prvo, ovo je bila šala, a drugo, trebalo bi znati čemu služe gnojiva. Ona su kao razno razne mirodije koje čovjeku služe za začinjavanje jela. Neslana juha nije dobra(barem meni), umjereno posoliti je dobro, osiguravamo kalcij i sl, potreban našem tijelu, ali previše soli... definitivno nije dobro, višak soli izaziva mnoge bolesti. Isto je sa šečerom, voćem punim vitamina itd.(o tome bi nam naši doturi mogli više pričati)
E, tako vam je dragi moji i sa prihranom biljaka. Malo nije dobro, kao i previše. Umjereno je za biljku najbolje.
Eto ja sam do sad tako radio, pokazalo mi se dobro, pa ću sa ovom recepturom nastaviti i nadalje.

[helleborus]

Nisam cuo sve kada je govorio o supstratu... Sta bjese on koristi... Cini mi se da je spominjao treset i lomljenu ciglu... Ali bilo je jos nesto? 

Jesi li ti to sjedio na ušima? 

Samo to koristi. 80% lomljene pečene cigle (2-8mm) i 20% treseta. Rekao je da još nekad baci na to i ugljena jer ugljen ima baktericidna i fungicidna svojstva te rane na korijenu biljaka brže i lakše zarastaju te je drvo više zaštićeno.

[gal]

Samo to koristi. 80% lomljene pečene cigle (2-8mm) i 20% treseta. Rekao je da još nekad baci na to i ugljena jer ugljen ima baktericidna i fungicidna svojstva te rane na korijenu biljaka brže i lakše zarastaju te je drvo više zaštićeno.

Ja bih te samo malo ispravio. On koristi maxit - pećene glinene kuglice otvorenih pora (građevinski materijal za suhe estrihe), ali je istih svojstava kao i lomljena cigla osim što nije crvena i ne treba ju prosijavati. I čini mi se ta je rekao da ga mješa sa humusom. Čisti treset je izrazito kiseo pH 3,5-4,5 i nije nimalo hranjiv (bjeli npr.)....Oću reći da se u takvu kiselost sade npr. azeleje...pa da si nebi neko uništio drvo. Ima na B4me pH tablica za pojedine vrste, pa provjeriti ph zemlje prije mješanja.

[Marija]

Ivo ripa video od vikenda, uskoro će biti gotov ... pa ćemo riješiti sve nejasnoće 

[helleborus]

Samo to koristi. 80% lomljene pečene cigle (2-8mm) i 20% treseta. Rekao je da još nekad baci na to i ugljena jer ugljen ima baktericidna i fungicidna svojstva te rane na korijenu biljaka brže i lakše zarastaju te je drvo više zaštićeno.

Ja bih te samo malo ispravio. On koristi maxit - pećene glinene kuglice otvorenih pora (građevinski materijal za suhe estrihe), ali je istih svojstava kao i lomljena cigla osim što nije crvena i ne treba ju prosijavati. I čini mi se ta je rekao da ga mješa sa humusom. Čisti treset je izrazito kiseo pH 3,5-4,5 i nije nimalo hranjiv (bjeli npr.)....Oću reći da se u takvu kiselost sade npr. azeleje...pa da si nebi neko uništio drvo. Ima na B4me pH tablica za pojedine vrste, pa provjeriti ph zemlje prije mješanja.

Meni se ipak čini da se radilo o tresetu (možda crnom) jer je glavni razlog što ga stavlja naveo da zadržava vlagu i mrvicu organske komponente, a biljke hrani tako da ih prihranjuje. To ga je i Sebastijan pitao još prije 2 mjeseca mejlom i tak je rekao.
A da, on ima maxit, no to si ja tak nekak prevedem u nama dostupno ovdje.

[helleborus]

Ivo ripa video od vikenda, uskoro će biti gotov ... pa ćemo riješiti sve nejasnoće 

Tak mi je žao kaj nemam više vremena. Sebastijan je nekaj već gledao, ali ja nemam ni 5 minuta mira. Da, treba to dobro još jednom ( više puta) odslušati pa će biti jasnije.

[gal]

Ovo je što ja znam o tresetima...
Bijeli
Karakterizira ga velika moć upijanja, 10-15 puta veća od vlastite težine suhog.
Također ima i visoku kiselost koja se kreće pH 3,5-4,2. Najčešće se primjenjuje za uzgoj crnogorice i drugih acidofilnih biljaka (Azalea, Rododendron, idr.).
Bijeli treset je posve organskog sastava i sadrži tek tragove hranjivih mineralnih tvari, pa se pozitivno djelovanje bijelog treseta bez hranjiva sastoji u poboljšanju vodnog režima, zračne propusnosti tla i zakiseljavanja alkalnih zemljišta.

Crni
Crni treset u svom sastavu posjeduje veće količine mineralnih tvari koje su pogodne za rast biljaka.
Kiselost mu se kreće pH 6, 5-7, 2 tako da je i po tom svojstvu pogodan za uzgoj većine biljaka kojima odgovara neutralna ili slabo alkalna reakcija.

[keli]

i meni se čini da je spomenio 20% treseta... ugljen je izuzetak, može ga se stavit... reka je da ugljen nekad koristi i kad ima ispravit biljku pa gurne na dno posude...

[helleborus]

Ovo je što ja znam o tresetima...
Bijeli
Karakterizira ga velika moć upijanja, 10-15 puta veća od vlastite težine suhog.
Također ima i visoku kiselost koja se kreće pH 3,5-4,2. Najčešće se primjenjuje za uzgoj crnogorice i drugih acidofilnih biljaka (Azalea, Rododendron, idr.).
Bijeli treset je posve organskog sastava i sadrži tek tragove hranjivih mineralnih tvari, pa se pozitivno djelovanje bijelog treseta bez hranjiva sastoji u poboljšanju vodnog režima, zračne propusnosti tla i zakiseljavanja alkalnih zemljišta.

Crni
Crni treset u svom sastavu posjeduje veće količine mineralnih tvari koje su pogodne za rast biljaka.
Kiselost mu se kreće pH 6, 5-7, 2 tako da je i po tom svojstvu pogodan za uzgoj većine biljaka kojima odgovara neutralna ili slabo alkalna reakcija.

mašala!