Ovih dana smo u laganoj panici. Možda opravdanoj, a možda i ne. Temperatura pada debelo ispod nule. Noćas je bila sigurno -7, ako ne i niže. Dobar razlog za dodatno prekopavanje po knjigama. Nadam se da ćete se uključiti u raspravu.
Prvo sam došla do nekih zanimljivh podataka koje ste možda i znali. Da biljka diše cijelo vrijeme, bez obzira na godišnje doba, je jasno. No naravno da se to disanje znatno smanjuje za vrijeme zime. Disanje je uvleike uvjetovano visinom temperature. Minimalna temp.pri kojoj se još može mjeriti disanje je -10C. Tkiva otporna na mraz npr.iglice naših smrekica, dišu i pri temp. nižim od -20C, a disanje tropskih biljaka može biti poremećeno već pri 5C. Uglavnom ako je tempr.ispod 5C u većine biljaka disanje se smanjuje. Fizička oštećenja biljnih tkiva mogu djelovati na povećanje stope disanja i uslijed toga stimulirati primanje kisika.
Najveći problem biljkama predstvalja naravno izloženost niskim temp.zimi i suši ljeti. Pri niskim temp.biljne stanice u kojima se nazali voda podložne su smrzavanju uslijed čega im prijeti moguća opasnost od oštećivanje citroplaze.
Narvano da je to opasnije za tropske vrste, o njima neću niš pisati pa ih potpuno isljučujem od komentiranja, ...biljke umjerenog pojasa, a to smo mi, imaju prilagodbe u stanicama. Pupovi kod drvenastih biljaka su zaštićeni ovojima(ljuskama) no to nije jedini razlog koji pomaže biljkama u preživljavanju zimskog perioda. Točno se zaspravo niti ne zna. Čini se da se radi o različitim karakteristikama citoplazme u vrijeme dormancije i u vrijeme rasta, jer glavna uloga ljusaka je sprečavanje gubitka vode, a ne čuvanje od hladnoće.
Mislim da je možda tu negje i ključ rješenja u ovim pitanjima koja su nam se ovih dana vrzmala po glavi. Naime preko zime kad je hladno i tlo zamrznuto najteže je odražavati vlagu kod biljaka (posebno ako još puše i vjetar). Biljka i zimi tada gubi vlagu, a ne može je nadoknaditi pa postoji opasnost od oštećenja sušom. Naravno da je sve to dovedeno na minimum odbacivanjem lisća i ljuskama na pupovima. Tu se pomalo tješim da ionako nije previše važno jesno li biljke izvadili u vrijeme niskih temperatura jer računam da pupovi još spavaju. Pa ako je i bar jedan dio dana vani odmrznuto tlo dobro je (ovdje mislim uglavnom na netom izvađene orientalise-nadam se da još spavaju).
Naime, tijekom pripremanja pupova na zimsko vrijeme, oni se 'zaogrnu' ljuskama i smanje disanje na minimum, a stanice gube dio vode što im povećava tolerantnost na daljnje isušivanje i smrzavanje (samo da ovi orientalisi nisu krenuli jer to se tada jako sve mijenja
).
MOžda da ovdje navedem jednu zanimljivost (možda ste znali)- kod nekih biljnih vrsta (drvenastih, npr. lipa, brijest, kesten, bagrem) ne stvara se vršni pup jer izdanak završava srmću ili odbacivanjem cijelog vršnog dijela, a arst se nastavlja od najgornjeg aksilarnog pupa. Evo, ak se netko pitao zakaj mu se posušio gornji dio gračica kod ovih vrsta. To se zove simpodijalni rast.
Najviše što kontrolira dormanciju pupova je duljina dana i temp.
radili su se neki pokusi kako biljka tijekom zimskih mjeseci izlazi iz stanja dormancije. Uzeli su grane lipe, javora i vrbe u listopadu, studenom, prosincu... i grane su stavljene u vodu u topli staklenik. Grane su ostale dormantne u list., stud. prosincu, no kasnije sakupljene su pokazivale sve veći postotak otvaranja pupova.
