jesenski rast korijena

[helleborus]

kako sam se danas iznenadila  !!!

Naime neki znaju da sam prije mjesec i pol dana radila izložbu o listovima. U sklopu izložbe napravila sam od naših yamadorija grabova(ili ostrya) šumicu koja je bila postavljana uz tekst o tome zašto lišće u jesen mijenja boju. Svaki grab bio je u svojoj posudi, plastičnoj tegli ili drvenom sanduku, onak kak smo imali doma posađeno (to su biljke od proljeća). Posude su bile zakopane ispod treseta tak da se ne vide i gore je bila poslagana mahovina. Šumica nije izgledala loše (jedav čekam da je slažemo iduće proljeće  ). Biljke su prije stavljanja u zatvoreni prostor paviljona (isti onaj gdje je i bila bonsai izložba) bile s dobrim naznakama jeseni na lišću, pola lišća bilo je zeleno pola žuto. sada je sve suho i gotovo otpalo. Čemu ovakav uvod!!!

Naime, užasno me iznenadilo kad sam počela vaditi posude iz treseta i kad sam neke od njih jedva izvuka. Korijenje je toliko preraslo kutije i posude da nisam mogla vjerovat. Gornji sloj posuda koji je bio isto prekriven tresetom je pun bijelog korijenja (novo naraslog). Jedan grab kad sam ga primila mi je doslovno ostao bez posude u ruci kao komad kolača (posuda je ostala u tresetu). Što mi je bilo zanimljivo??? Da bjelogorica nakon što joj počne padati lišće i nastupi jesen može izproducirati toliko novog korijena. Nije li to zanimljivo?! Ja sam mislila da kad nastupi jesen i lišće počne žutiti i korijenje prestane rasti (više-manje, nisam mislila da potpuno prestane, ali da svakako ne raste toliko).

Ovo je možda i zanimljivo s aspekta vađenja biljaka...

Sad su sve ove posude izvađene no bilo bi zanimljivo(npr. za tebe Mario i za labos  , a i za druge) da stavimo neke biljke u sličan pokus da vidimo do kad stvarno raste korijenje kod bjelogorice. To bi nam sigurno moglo pomoći za rasvjetljavanje pitanja o vađenju u jesen i/ili proljeće... možda je ovo samo kod grabova i ostrya, ne znam, ali svakako je impresivno za vidjeli sve puno bijelog mladog korijenja, a biljke potpuno bez lišća.

[Andrija Zokić]

Zanimljivo! Znao sam za crnogoricu da raste tokom cijele godine a za listopadna sam drva bio uvjeren da nakon lišća slijedi stagnacija.

[Marija]

... možda je ovo samo kod grabova i ostrya, ne znam, ali svakako je impresivno za vidjeli sve puno bijelog mladog korijenja, a biljke potpuno bez lišća. 

.... možda je to minuli rad, još od sezone rasta - samo da korijenje nije stignulo očvrsnuti?! 

[Mario]

Već sam spomenuo negdje da je apsolutno mirovanje Prirode od 25.12.-6.1. ili samo 12 od 365 dana. Svo ostalo vrijeme, Priroda radi više ili manje.

Treset kojim si pokrila posude, napravio je ugodnu mikroklimu biljkama i one su pospješene vlagom i toplinom, krenule u neki proces. Postoji mogučnost da su i grabovi pustili nešto korijena, no to novo korijenje može biti i od neke trave iz bale drveta ili samog treseta.

Aspekt vađenja biljaka je nešto totalno neshvačeno u našim krugovima. Večina se vodi periodom godine i kad se kaj dešava u Prirodi, a osnovna nit vodilja, trebala bi biti 1. stanište biljke, 2. zdravstveno stanje biljke, 3. uvjeti rasta biljke, 4. starost biljke, 5. posvečivanje pažnje biljci nakon vađenja !

Točno je da bjelogorica bolje razvija korijen u toplijem dijelu godine, no crnogorica ga upravo suprotno, razvija bolje u hladnijem dijelu. Četinjari će razvijati korjen sasvim normalno između 5-15^oC pa čak i ispod 0^oC. Možda zvući nevjerojatno, no tak je. Crnogorica stagnira u najtoplijem dijelu godine! Evo ti primjer tvog i Sebinog bora na kamenu, kojem smo porezali povratno sve izboje nakon vašeg godišnjeg i on je već nakon 1mj. pokazao ogroman broj povratnih pupova. Moje borove koje sam rezao i 2mj. prije vaših, pravu snagu izboja pokazali su kad i vaši.... Dakle biljka radi kad ona to želi i može, a ne kad bi mi to htjeli. Izuzeci su agresivni režimi prihrane i zaljevanja, kad joj stvaramo izvanredne uvjete. No tad mi moramo znati što radimo i biti svjesni toga do kad joj to raditi i kojim tempom prestati, jer im treba period prilagodbe za sve što im radimo.

Raspisao sam se jer je tema opsežna i teško je sve reći od jednom.... no tema je vrlo potrebna i poželjna za raspravu!

[helleborus]

... možda je ovo samo kod grabova i ostrya, ne znam, ali svakako je impresivno za vidjeli sve puno bijelog mladog korijenja, a biljke potpuno bez lišća. 

.... možda je to minuli rad, još od sezone rasta - samo da korijenje nije stignulo očvrsnuti?! 

Nemoguće, jer korijenje nije virilo van kad sam stavljala posude prije mjesec dana ispod treseta a sad sam neke jedva iščupala kak je korijenje virilo iz rupa na dnu ili između dasaka u drvenim kutijama.

[helleborus]

Već sam spomenuo negdje da je apsolutno mirovanje Prirode od 25.12.-6.1. ili samo 12 od 365 dana. Svo ostalo vrijeme, Priroda radi više ili manje.

Nemam pojma od kud ti ti datumi?? Nema mi u njima nikakve logike. To da možda postoji samo neko kraće vrijeme kad biljka miruje vjerujem da je točno, no ... Biljke se u prirodi ponašaju u skaldu s nekim prirodnim pojavama ili značajkama. Npr. reagirat će na nisku temperaturu i na duljino dana odnosno noći, no to nema nikakve veze s datumima. Dobro znamo da ukoliko je usred zime jako toplo i lijepo vrijeme odmah nastane uzbuna da biljke ne počnu pupati ili cvjetati prije vremena jer je velika vjerojatnost da će poslije tog toplog vrememena doći posnovo hladno.
Ako se radi o duljini noći, onda znamo da je najduža noć 22.12. To bi eventualno povuklo za sobom mirovanje biljaka prije i poslije toga datuma ukoliko je i temperatura takva.

Uglavnom temperatura i duljina noći su dva faktora koja utjeću na padanje lišća, pupanje, pa isto tako vjerujem i na rast korijena. Mislim da ovi datumi nemaju nikakve veze s tim.

[helleborus]

Postoji mogučnost da su i grabovi pustili nešto korijena, no to novo korijenje može biti i od neke trave iz bale drveta ili samog treseta.

Nema šanse da je od nečeg drugog, sto posto je od njih. To su biljke koje su posađene u tenisit. Trava bi se sigurno i nadzemno vidjela da je ona potjerala korijen, ne bi samo rastao korijen ako trave(njenog lišća) nema. Osim toga neke od tih tegla su visoke 30cm i na dnu izlazi korijen, trave su jendosupnice tj.biljke koje imaju korijen vrlo plitak, odnosno da bi dosegle dubine 30cm to moraju biti opako veliki buseni trave.

[Mario]

... Nema mi u njima nikakve logike. ...
 Mislim da ovi datumi nemaju nikakve veze s tim.

Možeš li mi definirati logiku? Ja taj pojam ne razumijem  Jel to nešto univerzalno ili subjektivno proizvoljno? 

Naravno da ti datumi imaju veze sa svim u poznatom nam dijelu Kozmosa. Vjerojatno se nisi dotakla tih činjenica pa o njima ne treba raspravljati na forumu.

Zaboravi datume, pročitaj tekst bez njih 

[Mario]

Nema šanse da je od nečeg drugog, sto posto je od njih.

Onda imaš živi dokaz da korijen raste i kad neki misle da miruje 

Ja sam to uživo vidio 2001 u Dornachu (CH) kad smo sadili biljke u staklene panele i bilježili ponašanje korijena 

[Mario]

....nego....ruši li ovaj forum još jednu tabu temu... točnije ljudi na forumu  , a ne forum 

[helleborus]

Vjerujem da je ovom rastu pomogla viša temperatura koja je bila u prostoriji, oko 20tak stupnjeva, a i friški treset, vlaga koja je mamila korijen. Ali to samo govori u prilog ovome da biljka hoće i može potjerati korijen ako joj je ugodno i ak je tetošimo na pravi način.
To jesu biljke koje su izvađene s puno korijena, ali nemojte zaboraviti da su one vađene ovog proljeća i da se čini da su posude već pune korijena. I da korijen raste do kraja listopada sigurno ak biljci stvorimo dobre uvijete rasta. Vjerujem da bi jesensko vađenje isto tako bilo ok kad bi biljke stvljali nakon vađenja pod neki plastenik ak temperatura počne padati. Ne znam što bi bilo da je vani, na hladnom.
Koliko mi je S pričao iz njegovih priča s P.Vrgočem... on je govorio i pisao u svom magisteriju da korijenje ispod 13 stupnjeva i iznad 30 prestaje s svojom funkcijom (upijanja hranjivih tvari i ostalog). Vjerujem da preko 30 upija samo vodu, a ispod 13 spava. Ne znam kako bi drugačije to objasnila.
Što ako je iznad 30 u vodi dodana neka prihrana?? Biljka je mora uzeti, jer usred ljeta bi se osušila bez vode. Djeluje li onda ta prihrana negativno na biljku? Djeluje li uopće? To su samo neka pitanja koja mi se nameću. Mislim da bi to bilo dobro proučiti, pronaći radove s takvom tematikom i vidjeti rezultate istraživanja.

[helleborus]

Naravno da ti datumi imaju veze sa svim u poznatom nam dijelu Kozmosa. Vjerojatno se nisi dotakla tih činjenica pa o njima ne treba raspravljati na forumu.

Nemoj se ljutiti. Ja sam ipak čovjek iz znanosti i kao takva gledam na to. Bar pokušavam.

Meni su ovi datumi samo božićni i novogodišnji praznici, valjda ne kužim taj segment, ak ga ima.

[helleborus]

Nema šanse da je od nečeg drugog, sto posto je od njih.

Onda imaš živi dokaz da korijen raste i kad neki misle da miruje 

Ja sam to uživo vidio 2001 u Dornachu (CH) kad smo sadili biljke u staklene panele i bilježili ponašanje korijena 

Apsolutno da raste. Samo me zanima što bi bilo s biljkama da su bila vani, a ne na toplijem??!! Bi li isto rastao, ali možda sporije? Pazite, biljke više nemaju lišća, a korijen raste. Znači nije ih ta temperatura natjerala da duže zadrže list, nije ih potaknula da otvore pupove, nego samo na rast korijena (ako je uopće stvar u temperaturi).

[Mario]

Naravno da ti datumi imaju veze sa svim u poznatom nam dijelu Kozmosa. Vjerojatno se nisi dotakla tih činjenica pa o njima ne treba raspravljati na forumu.

Nemoj se ljutiti. Ja sam ipak čovjek iz znanosti i kao takva gledam na to. Bar pokušavam.

Meni su ovi datumi samo božićni i novogodišnji praznici, valjda ne kužim taj segment, ak ga ima.

Kaj bi se ja ljutil.... samo sam uporan u mom stavu i viđenju života 
Malo mi je žal kaj vjeruješ u tu neku znanost, koja sama sebe pobija svaki dan i otkriva da je bila u zabludi i to radi javno.... sami su si krivi 

Naravno da ga ima, segment mislim... no nije vrijeme ni mjesto 

[gal]

Apsolutno da raste. Samo me zanima što bi bilo s biljkama da su bila vani, a ne na toplijem??!! Bi li isto rastao, ali možda sporije? Pazite, biljke više nemaju lišća, a korijen raste. Znači nije ih ta temperatura natjerala da duže zadrže list, nije ih potaknula da otvore pupove, nego samo na rast korijena (ako je uopće stvar u temperaturi).

...često se može pročitati savjeti stručnjaka (agronomi) da je jesenska sadnja bolja od proljetne (vočke, listopadno ukrasno drveće pa čak i čempresi) zato što se biljka bolje "ukorjeni" pa na proljeće snažnije potjera pupove jer ne troši energiju na rasvoj sitnog kapilarnog korjenja. Također se preporuča podrezivanje korjenja za poticanje boljeg ukorjenjivanja... Ja sam već vadio grab na jesen 2007 i prošao je ok, prošli vikend sam izvadio jedan drijen pa bumo vidli...