Već sam spomenuo negdje da je apsolutno mirovanje Prirode od 25.12.-6.1. ili samo 12 od 365 dana. Svo ostalo vrijeme, Priroda radi više ili manje.
Treset kojim si pokrila posude, napravio je ugodnu mikroklimu biljkama i one su pospješene vlagom i toplinom, krenule u neki proces. Postoji mogučnost da su i grabovi pustili nešto korijena, no to novo korijenje može biti i od neke trave iz bale drveta ili samog treseta.
Aspekt vađenja biljaka je nešto totalno neshvačeno u našim krugovima. Večina se vodi periodom godine i kad se kaj dešava u Prirodi, a osnovna nit vodilja, trebala bi biti 1. stanište biljke, 2. zdravstveno stanje biljke, 3. uvjeti rasta biljke, 4. starost biljke, 5. posvečivanje pažnje biljci nakon vađenja !
Točno je da bjelogorica bolje razvija korijen u toplijem dijelu godine, no crnogorica ga upravo suprotno, razvija bolje u hladnijem dijelu. Četinjari će razvijati korjen sasvim normalno između 5-15oC pa čak i ispod 0oC. Možda zvući nevjerojatno, no tak je. Crnogorica stagnira u najtoplijem dijelu godine! Evo ti primjer tvog i Sebinog bora na kamenu, kojem smo porezali povratno sve izboje nakon vašeg godišnjeg i on je već nakon 1mj. pokazao ogroman broj povratnih pupova. Moje borove koje sam rezao i 2mj. prije vaših, pravu snagu izboja pokazali su kad i vaši.... Dakle biljka radi kad ona to želi i može, a ne kad bi mi to htjeli. Izuzeci su agresivni režimi prihrane i zaljevanja, kad joj stvaramo izvanredne uvjete. No tad mi moramo znati što radimo i biti svjesni toga do kad joj to raditi i kojim tempom prestati, jer im treba period prilagodbe za sve što im radimo.
Raspisao sam se jer je tema opsežna i teško je sve reći od jednom.... no tema je vrlo potrebna i poželjna za raspravu!