Radite li vi folijarno prihranjivanje?!

[Sandev]

Dakle, ove godine se samo potvrđuje već višegodišnje pozitivno iskustvo. Folijarno prihranjivanje je fantastična stvar.
Folifertil koristim već par sezona. Moram priznati da sam u početku bio dosta skeptičan prema tako brzim i ultra vidljivim rezultatima. A to je ono što nas sve fascinira, zar ne? Kada nešto primijeniš i rezultati su vidljivi u neko razumno vrijeme. Ovo je nevjerojatno. Biljke tretirane Folifertilom doslovno divljaju. Uspio sam dobiti list graba dug...pazite, nije šala...dug kao dlan cca 15-20cm, tamno zelene boje. Izbojci doživljavaju već skoro treće razgranjenje i ekstenziju u dužinu od 40setak cm. Biljke izgledaju prezdrave.  Ne treba posebno naglasiti (valjda ne treba onima koji znaju) da ovakav režim prihrane nipošto nije poželjan za biljke u fazi finalne dorade ili rafiniranja dizajna-strukture. Ovo je samo za početno napumpavanje snage i dobijanje novih grana. Probajte. Stavit ću slike lista danas popodne. Ovo stoga funkcionira za tek izvađene biljke tijekom prvih par sezona. Jer, teško bi bilo oblikovati bonsai od drveta koje ima lišće kao salata ???!!! U fazi zreloga dizajna i rafiniranja krošnje, trebalo bi bitno regulirati dozu i intenzitet ovakne prihrane.

[Mario]

Stavit ću slike lista danas popodne.

Kad već stavljaš, stavi i od bukve! Fenomenalno je zelena i mesnata, mislim u lišću.

[Mario]

Folifertil koristim već par sezona.

Koji?

FOLIFERTIL B
FOLIFERTIL B 11
FOLIFERTIL T
FOLIFERTIL Ca

[Mario]

Od ove sezone, koja mi je ujedno i prva. Većinom koristim folijarnu prihranu. Umjesto Folifertila, koristim Foliacon 22. Omjer NPK i microelemenata je podosta veći nego u Folifertilu. Ne velim da je to bolje, samo sam sklon testiranjima  Omjer folijarnog i u tlo je 3:1 u korist folijarnog. Drva izvađena ove sezone bujaju samo tak, jel to zbog prihrane ili zbog "tropske" klime koja nas je zahvatila  , pokazat će vrijeme. U jednom trenutku sam se malo prepao da sam folijarnom prihranom skurio neke biljke, no što vrijeme više odmiće, sve sam sigurniji da se to kurenje dogodilo zbog vjetra i sunca koji su djelovali na mlade i nejake izboje, na biljkama koje su se borile za opstanak. Sad iz tih skurenih djelova, niće nova zelena masa, burno i bujno.

[gal]

U jednom trenutku sam se malo prepao da sam folijarnom prihranom skurio neke biljke, no što vrijeme više odmiće, sve sam sigurniji da se to kurenje dogodilo zbog vjetra i sunca koji su djelovali na mlade i nejake izboje, na biljkama koje su se borile za opstanak. Sad iz tih skurenih djelova, niće nova zelena masa, burno i bujno.

...po mojem mišljenju ono kaj je bilo kod tebe moglo je nastati samo zbog previsoke koncentracija gnjojiva na listu, koja je mogla nastati djelovanjem vjetra ili sunca ili oboje zajedno (zato se folijarno radi kasno navećer kad se temperature spuste i za mirna vremena), drugi razlog može biti i presušeni substrat (tako je meni popalilo lišće na bukvama i grabovima za vrijeme godišnjeg, kad je neko očito zaboravio zaliti). U oba slučaja stradaju prvo mlađi i nježniji listovi...

Inaće ja osim Drina, folijarno nisam drugo niš koristio... sa gnjojivima i inaće postupam u "rukavicama"!

[Sandev]

Folifertil koristim već par sezona.

Koji?

FOLIFERTIL B
FOLIFERTIL B 11
FOLIFERTIL T
FOLIFERTIL Ca

Bum pogledal. Mislim da uvijek kupujem isti. Mislim da je T.

[Mario]

Bum pogledal. Mislim da uvijek kupujem isti. Mislim da je T.

Po namjeni i specifikaciji, i meni se čini da je taj vrlo prikladan.

[Sandev]

U jednom trenutku sam se malo prepao da sam folijarnom prihranom skurio neke biljke, no što vrijeme više odmiće, sve sam sigurniji da se to kurenje dogodilo zbog vjetra i sunca koji su djelovali na mlade i nejake izboje, na biljkama koje su se borile za opstanak. Sad iz tih skurenih djelova, niće nova zelena masa, burno i bujno.

...po mojem mišljenju ono kaj je bilo kod tebe moglo je nastati samo zbog previsoke koncentracija gnjojiva na listu, koja je mogla nastati djelovanjem vjetra ili sunca ili oboje zajedno (zato se folijarno radi kasno navećer kad se temperature spuste i za mirna vremena), drugi razlog može biti i presušeni substrat (tako je meni popalilo lišće na bukvama i grabovima za vrijeme godišnjeg, kad je neko očito zaboravio zaliti). U oba slučaja stradaju prvo mlađi i nježniji listovi...

Točno tak. To je klasični "leaf burn", popaljeni list. Redovito se događa kod mladih nezrelih listova koji još nisu otvrdnuli za vjetrovita vremena, dodatno potencirano ako je biljka slaba, nedavno presađena  i ima slabu mogućnost povući vodu do krajnjih dijelova. Također će se primijetiti da više stradaju ti krajnji listovi, najudaljeniji od debla. A sve je pospješeno prihranom, bilo folijarnom bilo radikularnom, jer prihrana također bitno utječe na promet vode u biljci kao i na mineralnu ravnotežu. Zato, ne bi trebalo biti čudno da si imao spaljene listove pošto su biljke bile svježe izvađene, vrijeme vjetrovito, iako si folijarno gnojio u preporučenoj dozi koncentracije.

[Mario]

...po mojem mišljenju ono kaj je bilo kod tebe moglo je nastati samo zbog previsoke koncentracija gnjojiva na listu, koja je mogla nastati djelovanjem vjetra ili sunca ili oboje zajedno (zato se folijarno radi kasno navećer kad se temperature spuste i za mirna vremena), drugi razlog može biti i presušeni substrat (tako je meni popalilo lišće na bukvama i grabovima za vrijeme godišnjeg, kad je neko očito zaboravio zaliti). U oba slučaja stradaju prvo mlađi i nježniji listovi...

Uvjek prihranjujem netom prije mraka. Sad jel bilo vjetra  
Sad kad čitam kaj pišeš, možda sam trebao zalijati drva prije prihrane, možda baš taj put nisam  , nemam pojima. No to mi se više nikad nebude dogodilo  

[Mario]

Točno tak. To je klasični "leaf burn", popaljeni list. Redovito se događa kod mladih nezrelih listova koji još nisu otvrdnuli za vjetrovita vremena, dodatno potencirano ako je biljka slaba, nedavno presađena  i ima slabu mogućnost povući vodu do krajnjih dijelova. Također će se primijetiti da više stradaju ti krajnji listovi, najudaljeniji od debla. A sve je pospješeno prihranom, bilo folijarnom bilo radikularnom, jer prihrana također bitno utječe na promet vode u biljci kao i na mineralnu ravnotežu. Zato, ne bi trebalo biti čudno da si imao spaljene listove pošto su biljke bile svježe izvađene, vrijeme vjetrovito, iako si folijarno gnojio u preporučenoj dozi koncentracije.

 
I nisam za drugo 

.... a kolko sam samo puta čuo sve ovo kaj pišeš.... HVALA 

[Sandev]

...po mojem mišljenju ono kaj je bilo kod tebe moglo je nastati samo zbog previsoke koncentracija gnjojiva na listu, koja je mogla nastati djelovanjem vjetra ili sunca ili oboje zajedno (zato se folijarno radi kasno navećer kad se temperature spuste i za mirna vremena), drugi razlog može biti i presušeni substrat (tako je meni popalilo lišće na bukvama i grabovima za vrijeme godišnjeg, kad je neko očito zaboravio zaliti). U oba slučaja stradaju prvo mlađi i nježniji listovi...

Uvjek prihranjujem netom prije mraka. Sad jel bilo vjetra  
Sad kad čitam kaj pišeš, možda sam trebao zalijati drva prije prihrane, možda baš taj put nisam  , nemam pojima. No to mi se više nikad nebude dogodilo  

Svakako ti je esencijalno da je tkivo biljke dobro hidrirano prije prihrane. Ovo špricanjeprije mraka je prije iz razloga da se otopina hranjiva što duže zadrži na listu, jer, apsorpcija hranjiva kroz kutikulu i puči postoji samo dok je folijarno hranjivo u tekućem obliku na biljci. Kad se osuši stvar staje. Osim toga, puči, tj. stomata na biljci zatvorene su dok je vruće i na taj način reguliraju isparavanje vode kroz biljno tkivo, a kad temp padne, puči se otvaraju. To je razlog folijarne prihrane u predvečerje.

[Sandev]

I sad, samo zamisli, imaš biljku, tek izvađenu, koja svojim oštećenim korijenom JEDVA uspijeva napojiti novu lisnu masu i nove izboje koji su strašni potrošaći vode, i bude vjetrovito vrijeme koje prilično agresivno isušuje biljno tkivo (samo se sjeti kako se veš brzo osuši na vjetru a kako kada je mirno), i u tom trenu još folijarno pognojiš što naglo poveća koncentraciju (minerala) soli u tkivima, dakle ako je povišena konc soli, to ti je kao da je snižena konc otapala (vode) zar ne, i što dobiješ, dobiješ "suhu" biljku, a stavr se najprije vidi na najudaljenijim dijelovima - lisnim rubovima. Osim toga, tu se folijarno gnojivo i najduže zadržava (znaš kak se voda uvijek skuplja na vrškovima listova kada vise pod težinom kapi ) a isušivanje je maksimalo ( jer je vrh lista kao dio biljke izložen vjetru najistureniji pa je odvođenje vlage i površina kontakta zraka s listom maksimalna), a doseg vode najteži (jer je to najudaljeniji dio gdje oštećeni jadni korijen treba "napumpati" vodu. Kužiš!! Mehanizam je i više nego logičan.

[Mario]

Svakako ti je esencijalno da je tkivo biljke dobro hidrirano prije prihrane. Ovo špricanjeprije mraka je prije iz razloga da se otopina hranjiva što duže zadrži na listu, jer, apsorpcija hranjiva kroz kutikulu i puči postoji samo dok je folijarno hranjivo u tekućem obliku na biljci. Kad se osuši stvar staje. Osim toga, puči, tj. stomata na biljci zatvorene su dok je vruće i na taj način reguliraju isparavanje vode kroz biljno tkivo, a kad temp padne, puči se otvaraju. To je razlog folijarne prihrane u predvečerje.

Sreča naša da te imamo, jer sami po sebi nismo sposobni izmisliti nekog kao ti !!!
Hvala S.

Ako smijem dirnuti u ove činjenice, postoji još razloga zašto je bolje prihranjivati predvečer. Biljke po noći udišu, a po danu izdišu, kao što mi to radimo non-stop, one samo malo sporije. Kad udišu, sve što im serviramo, lakše će prodrjeti u njih.

[Sandev]

Svakako ti je esencijalno da je tkivo biljke dobro hidrirano prije prihrane. Ovo špricanjeprije mraka je prije iz razloga da se otopina hranjiva što duže zadrži na listu, jer, apsorpcija hranjiva kroz kutikulu i puči postoji samo dok je folijarno hranjivo u tekućem obliku na biljci. Kad se osuši stvar staje. Osim toga, puči, tj. stomata na biljci zatvorene su dok je vruće i na taj način reguliraju isparavanje vode kroz biljno tkivo, a kad temp padne, puči se otvaraju. To je razlog folijarne prihrane u predvečerje.

Sreča naša da te imamo, jer sami po sebi nismo sposobni izmisliti nekog kao ti !!!

Ajd ne zaj...  me!

[Sandev]

Moja shema ti je sada: jedan tjedan Folifertil, naravno folijarno, za 7 dana Substral u tlo. I tako se to izmjenjuje Folifertil i Substral (ili Cvetal) u razdoblju tjedan dana, a ujedno se ne pretjeruje niti s folijarnom prihranom niti s radikularnom (korijenskom). Sve skupa je prilično agresivna shema prihrane koja staje krajem srpnja. U kolovozu ne prihranjujem niš ili dam samo jednu dozu folijarnog tam negdje oko 15stog. U rujnu stvar počinje ponovo i završava s krajem 10 mjeseca. Nakon toga listopadno drveće više gnojenje 0, a crnogorica i dalje sve tam do zime (sredina 12)