Pričam o drvima posađenim u vrt. Propusnost tla, vezivanje i ostale stvari koje si nabrojao, u ovom slučaju dakle ne igraju ulogu. Imam još dvije bukve pa uspoređujem i zaključujem da bukve apsolutno loše podnose prihranjivanje pa makar ono bilo u trostruko blažoj varijanti od preporučene.Pogotovo na njih loše djeluje folijarno prihranjivanje.
Ukratko, budući da su to moja iskustva na osnovu dvije godine i tri i pol ubijene bukve, što nije reprezentativno, ja bukve više ne gnojim.
Upravo prve dvije činjenice igraju najbitniju ulogu. Drvo je u "vrtnoj zemlji" korijen je izložen zadržavanju vlage i slabo je prozračivan. Nije izvršeno sidrenje drveta i svaki vjetar ili dodir drveta je sigurno uništio novo mlado korijenja ako je uopće počelo tjerati.
Iskustva i uvid u bukve dragih nam S&D govore da i te kako dobro reagiraju na folijarnu prihranu. Ja sam moje dvije bukve gnojio kao i sve ostalo, dakle u tlo, folijarno i organski sa plantelom. Bukve rastu u večini slučajeva na vrlo plodnim tlima. Primjer Ž i raznovrsnosti tla. Na šljunku raste bor, hrast, glog, smreka, juniperus, no bukva raste tek u sloju zemlje dublje od 50cm. Na M je taj sloj i preko 100cm. No to je Priroda. Kod vađenja iz Prirode, bitno je uzeti što više sitnog korijenja i maksimalan mogući broj pupova. Uzimanje iz prirode treba obaviti ćim to dopusti smrznutost tla. Dakle kad se počne topiti. Nakon vađenja ih treba zaštititi od smrzavanja, vjetra i sunca. Ja sam moje držao u podrumu do početka 5mj.
Iskustva su različita, a moje dvije bukve su na moju sreću vrlo žive i pripremaju se za san. Iduće sezone planiram vaditi daleko veči broj bukvi, pa će i iskustva postati proširenija, posebno sa novim, šupljikavim pristupom posudama.