Hmm, od kud početi.
raspravljati i dizertirati ne da ne želim ovdije, ali je prekompleksno i preobilno.
Počet ću preko usvajanja preko kore. naravno da se usvaja. Raadi se samo o momentu da listovi lakše i brže usvajaju, ali i o momentu veće površđine i na taj način većeg i boljeg djelovanja.
Što se tiče usvajanja i dijelovanja aminokieslina, to je područje na kojem se još uvijek jako puno radi i priprema, mnogi radovi još nisu autorizirani i sređeni te samim time niti spremni za objavljivanja.
Uglavnom, aminokiselina spadaju u III stupanj energetske baze i dakle biljci nije potrebno provoditi sve procese da bi dobile direktn uenergioju i potrebne komponente za ugrađivanje.
No, što je jođš bitno napomenuti, a to je da postoji još jako puno preparata na aminokiselinskoj bazi, u mnoga gnojiva (tekuća) se dodaju aminokiseline da bi se povećala učinkvotost, ali u malim dozama da se ne mora navoditi na deklaraciji, a proizvođaći time povećavaju učinkovitost svojih preparata.
No, DRIN nisu samo aminokiseline nego i još neke komponente, predfaze hormona (biljnih), provitamini i vitamini, te su u optimaliziranim odnosima takvi da djeluju puno bolje nego svaki za sebe.
Kako sam napomenuo, sama biljna proizvodnja, odnosno ishrana bilja sve se više bavi takviom stvarima, kao što su npr gnojiva sa karboksilnim skupinama, polisaharidima i sl.
Oblici hranjiva u neki mstarijim gnojivima, posebice tekućim su gotovo neupotrebljivi za biljku, posebice kod straijih listova, kod biljaka pod stersom, kod kloroza, napda bolesti i štetnika.
Jednako takava situacija je i sa klasičnim gnojivima gdje se iskoristivost hranjiva u modernijim gnojivima (npr Hidrokompleks) povećava do 40% u odnosu na klasična NPK gnojiva.
Znanost ide dalje, te se uz veliku revoluciju kristaličnih vodotopivih gnojiva (za zalijevanje - fertirigaciju) njihov sastav iz godine u godinu mijenja, rade se nove formulacije, povećava učinkovitost, npr kak osam već napomenuo sa dodavanjem malih količina aminokisleina, huminskih kiselina, gnojiva u karboksilnom obliku isl.
Da se vratim na DRIN i bukve, hrastove i ostale biljčice.
Svi koji se bave cijepljenjem javora, znaju problematiku. Pupovi se otvore, malo krenu i onda se osuše. Osobno sam se uvjerio koliko mi je bolji primitak kada odmah tretiram sa DRINom sa kojim krećem odmah nakon cijepljenja, te ponavaljam kojih 6-7 puta svakih 7 dana. Gotovo svi pupovi koji su imalo krenuli se primaju jer utih 7 dana imaju dovoljno energije za opstanak do kse ne povežu provodbeni snopovi sa podlogom i to se održava do porpunog primitka.
