Otpornost pojedinih vrsta na smrzavanje- iskustva

[Radovan]

Ja sam već par puta bio napisao da drvca tokom zime unosim u natkrivenu i zatvorenu prostoriju-šupu,sa dva prozora.Zimzeleno uz prozore a ostalo po cjeloj prostoriji.Do sada kroz dvadesetak godina nisam imao gubitke zbog zime.

Da li u šupi pada temperatura ispod nule. Vidjela sam da je jedan od razloga zbog čega ih spremaš da ti led ne razbije posude. Dali je to jedini razlog ili ipak strah od smrzavanja korjena.

Šupa nije grijana,razlika između vani i unutra je samo nekoliko stupnjeva.Supstrat smrzava kada je jaka zima kao sada,no to ne smeta.Drvca su zaštićena od vjetra,golomrazice ili mrazne suše koja obično ubije drvce.Povremeno ih samo poprskam sa vodom po krošnjama da upiju malo vlage kroz koru.Kako zatopli tako se i supstrat polako odmrzne,nema posljedica.

[gal]

...obilan snijeg i "nema zime"

[Adrian]

Adriane, zanima me tvoje mišljenje koliko biljka možda ima koristi od hladnog zimskog vremena, s obzirom na razvijanje otpornosti i moguće uništenje pojedinih štetnika.....

Gle, voćke ne mogu normalno procvjetati ako ne skupe određenu sumu inaktivnih temperatura, ovisno o vrsti mogu biti one ispod nule ili oko nule. Neke vrste ne mogu niti u proljeće normalno krenuti, ako nisu skupile određenu sumu tih inaktivnih temperatura. Znači da svakom drvetu za normalan razvoj treba skupljena količina, suma niskih temperatura. To više što je drvo iz prirodnije hladnijeg klimata. To se toliko ne odnosi na listove koliko na cvjetove. Znači da je nazovi normalna hladnoća čak i prijeko potrebna za normalni razvoj i rast u proljeće. A sume negativnih ili inaktivnih temperatura koje vrsta mora skupiti zimi u mirovanju da normalno krene i cvjeta u proljeće su vrlo različite o samoj vrsti. Što je vrsta iz prirodnije hladog klimata to više treba tih niskih temperatura za normalni rast i razvoj u proljeće.
Iz istog razloga na primjer jabuka ne cvjeta i ne rodi u južnim klimatima......Africi....., a banana nema u Međimurju.

[LONICERA]

Radovane, sad mi je puno jasnije. Ja iz istog razloga neki put za sunčanih hladnih dana radim zasjenu nekih osjetljivih vrsta, jer je ustvari najveći problem gubitak vode transpiracijom dok je biljka usljed smrznutog tla ne može nadoknaditi. To je vjerojatno problem i kod vjetra.

Adriane, ne znam što si po struci, ali ako nisi, mogao bi biti profesor. Tako jasno, sažeto, poučno i  popraćeno primjerom. Svaka čast. Ostao si mi jedino dužan odgovor na drugi dio pitanja (o štetnicima) , ako ti nije teško (vidim da puno znaš o tome).

[Marija]

Koja dobra snimka iz satelita....

[Marija]

Adriane, ne znam što si po struci, ali ako nisi, mogao bi biti profesor. Tako jasno, sažeto, poučno i  popraćeno primjerom. Svaka čast.

Vrlo nam je koristan 
agronom je po struci.

[LONICERA]

Tako sam i mislila čitajući njegove postove, ali tako dobro zna i prenesti znanje na druge što je vrlina koja rijetke krasi.

Koja dobra snimka iz satelita....
/quote]



Stvarno fascinantno. Jedna i jedina majčica zemlja.

[Adrian]

Adriane, ne znam što si po struci, ali ako nisi, mogao bi biti profesor. Tako jasno, sažeto, poučno i  popraćeno primjerom. Svaka čast.

Vrlo nam je koristan 
agronom je po struci.

Havala, hvala, hvala..... mnogi štetnici kao na primjer lisne uši odlažu svoja jaja ja listovima ili kori. Razne grinje kao crveni pauci odlažu zimska jaja u rupicama i naborima kore itd. Ima i štetnika koji prezime kao odrasli ili kukuljice......Sasvim je normalno da što je hladnije zima to će više zimskih jaja, kukuljica, spavajućih odraslih oblika  crknuti od zime.
Ali kad usporedim troškove jednog, dva špricanja poslije blage zime i račune za plin poslije jake zime ja sam za blagu zimu!

[LONICERA]

A, možemo se malo i tješiti onom starom: U svakom zlu i nekog dobra.