Prevedeni članak: "How to Reduce the Size of Leaves" by:
Brent Walston sa
> www.evergreengardenworks.comJavite ako primjetite koju grešku u prijevodu.
Kako smanjiti veličinu lista
by Brent Walston Uvod Smanjivanje veličine listova i razmak između njih (internodij) je najvažnije u završnoj fazi uzgoja bonsaija. Ovo počinje nakon godina razvoja debla, nebarija i grana. Proučavao sam ovaj fenomen mnogo godina. Evo što sam zaključio do sada:
Veličina listova, duljina internodija, te debljine grana u odnosu su sa:
* Ravnoteža između korijena i krošnje,
* Starost i gustoća korijena,
* Razina plodnosti,
* Prisutnost ili odsutnost hormona,
* Razina svjetla.
Od tih pet čimbenika prvi i drugi imaju najveći značaj za bonsai, ali i ostala tri također igraju ulogu.
Ravnoteža između korijena i krošnjeKorijenje i krošnja su u stalnom cikličnom pokretu kako bi ostali izbalansirani. U proljeće, iz korijenja proteče većina njegove pohranjene energije za proizvodnju novog lišća na krošnji, a zatim se to nastavlja kako bi se stvorilo još novog lišća. Ljeti postupak se preokreće i tada lišće opskrbljuje korijenje sa hranom, i osigurava energiju za povećani rast na vrhu. U jesen lišće zaustavlja proizvodnju hrane, ali se hrana nastavlja kretati prema dolje deblom kroz tkivo. Korijenje nastavlja rasti dok temperatura tla ne padne ispod 15C (????) stupnjeva, koristeći nešto od spremljene hrane kako bi povećala svoju masu ali ipak zadržava dovoljno u rezervi kako bi proces ponovno započela u proljeće.
Da bi upravljali prirastom bonsaija osnovno je biti potpuno upoznat sa ovim ciklusima i svim njegovim detaljima.
Ako orežete vrhove stabla za vrijeme mirovanja uklanjate „prolaze“ odnosno pupoljke koji primaju hranu na proljeće a rezultat je prevelika stimulacija postojećih pupova koji su oslobođeni vršne dominacije (krajnjih pupova više nema u kojima se stvaraju hormoni „stoperi“ ) rezultat su dugi internodij i veliki listovi te dugački izboji na biljkama kao što su jabuka i šljiva. Ako orezuješ korijenje za vrijeme mirovanja bez da orežeš krošnju uklanjaš onaj dio koji opskrbljuje hranom odnosno potiče pupanje i nove izboje. Rezultat toga je da postojeći pupovi će imati manje lišće i drastično kraće internodije. Biljka kao da zna koliko pupova može stimulirati i koliko novih izboja korijenje može hraniti. Ne razumijem fiziologiju ali vidio sam ovo puno puta i znam da je tako. Ako uklonimo više korijenja nego krošnje toliko da transport vode učinimo kritičnim u tom momentu stablo neće moči uzdržavati izboje i uvenut će. To se zove pretjerati. Ako orežete krošnju stabla koje je upravo prolistalo time uklanjate tvornicu hrane koja se upravo bila stvorila pomoću energije koja je bila uskladištena u korijenju. Korijenje će tada morati koristiti svu svoju preostalu energiju koja je ostala kako bi izbacila novo lišće. To će jako utjecati na korijenje i nove izboje i novi izboji će imati kraće internodije i manje lišće. Ovo je korisno za defolijaciju iako je ponekad dozvoljeno da se hrana ponovno uskladišti u korijenju. Višestruka defolijacija će rezultirati još manjim lišćem. Manipulacije koje se baziraju na ovim pravilima dozvoljavaju uzgajivaču da kontrolira brzinu i izgled izboja. Ovo su osnove potrebne za orezivanje bonsaija.
Starost i gustoća korijenaNovo korijenje koje raste u svježem supstratu lako apsorbira vodu i hranjive tvari i povećava svoju masu jako brzo i na taj način remeti se ravnoteža u korist većeg lista i dužih internodija zahvaljujući većoj količini pohranjene hrane.
Korijenje koje ima ograničen prostor teži da postane drvenasto i počinje gubiti svojstvo da sprema brzo hranu. Jedan od prvih simptoma korijenja koje je ograničeno je kloroza – nemogućnost starijeg korijena da uzima osnovne hranjive sastojke. Kako biljka sprema sve manje i manje hrane u odnosu na svoju krošnju lišće postaje manje i internodij kraći. Ovo je jedan od razloga zašto su bonsai stabalca u malim posudama osim estetskog.
Razina plodnostiStupanj plodnosti je očit jer biljka sa dobrom prehranom ima normalnu veličinu lista i internodije. Nitko ne preporučuje prestanak prihranjivanja bonsaija kako bi se smanjila veličina lista i internodija. Ipak nekad se to čini biljkama u uzgoju posebno mladicama u prve 2 godine kako bi dobili kraće internodije nisko na deblu. „Izgladnjujući“ malo sadnicu, dok se korijen nalazi u ograničenom prostoru može dovesti do drastičnog skraćivanja prvih internodija. Ovo postaje kasnije važno u uzgojnom procesu kada se deblo biljke presiječe kako bi se nisko dobio zavoj i postiglo sužavanje. Mjesto gdje je internodij formiran će biti prekriveno gusto sa mirujućim pupovima koji će se lako aktivirati na većini listopadnih stabala, ovo je posebno važno za javore.
Od svih elemenata najviše dušik najviše utječe na veličinu lista i internodija, pa je radi toga najbolje koristiti izbalansirano gnojivo.
Prisutnost ili odsutnost hormonaNeki hormoni mogu utjecati na veličini lista a posebno na dužinu internodija. Najvažnija je gibberellic (??? kiselina) koja može drastično povećati dužinu internodija, ovaj efekt nije bitan kod uzgoja bonsaija.
Razina svjetlaDobro prihranjivane biljke koje rastu na maksimalno svjetla kojeg oni mogu tolerirat će imati najmanje lišće i najkraće internodije.
Za kraj:Potrošite neko vrijeme proučavajući prva 2 principa rasta. Odgovori na brojna pitanja o pravilnom tajmingu orezivanja i proceduri da se postigne neki cilj se mogu izvući analizom ta 2 principa.
Za više informacija o usmjeravanja rasta pogledajte članak „Korištenje principa rasta za preoblikovanje biljaka u bonsai“.
I onda ... tko slijedeći članak prevodi?